Primena GIS tehnologija u vrednovanju i zaštiti prirodnih vrednosti Nacionalnog parka Tara
Implementation of GIS technologies in assessment and protection of natural values of Tara National Park
Аутори:
Radović, Dejan I.Marković, D.
Stevanović, Vladimir B.
Jovanović, Slobodan D.
Džukić, Georg V.
Radović, I.
Тип документа:
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Geografski informacioni sistem je: organizovan skup računarskog hardvera softvera, geografskih podataka i kadra, dizajniran da efikasno prikuplja smešta, nadgrađuje, manipuliše, analizira i prikazuje sve forme geografski referencirane informacije. Za ekologe GIS je otvorio nove mogućnosti za istraživanja i aplikaciju sakupljenih informacija. Zbog same kompleksnosti sistema životne sredine mi najčešće nastojimo da ih proučavamo koristeći redukcionistički pristup, fokusirajući ce na male, diskretne pojednostavljene aspekte. Međutim većina problema u životnoj sredini su više faktorijalni i zahtevaju razmatranje širokog spektra izvora informacija pitanja i interesa. Za većinu ekoloških studija potrebne su nam eksplicitnije i kvalifikovanije terenske informacije vezane za faktore koji bi mogli da objasne posmatranu ekosistemsku, faunističku i florističku raznovrsnost u dimenziji prostorne i vremenske distribucije uključujući i podatke o geologiji, klimi, pedologiji, distribuciji i ponašanju istrživanih vrsta. Ovde svoju ulogu pronalaze geografski informacioni sistemi (GIS). Nacionalni park Tara obuhvata najveći deo planine Tare u zapadnoj Srbiji prosečne nadmorske visine 1000-1200 m na 180 km od Beograda. Ukupna površina zaštićenog područja Nacionalnog parka je 19.175 ha, a 37.584 ha predstavlja zaštitnu zonu oko Nacionalnog parka. Pripada opštini Bajina Bašta. Planina Tara predstavlja jednu od vrućih tačaka specijskog i ekosistemskog diverziteta sa 35 različitih šumskih zajednica lišćarskog, mešovito četinarskog tipa, kao i 19 opisanih livadskih zajednica. Mnoge od njih posebno one sa Pančićevom omorikom, imaju reliktan ili endemoreliktan karakter. U tom smislu sasvim je opravdano što se Tara danas našla na listi područja značajnih za očuvanje ptičijeg sveta (IBA) i dnevnih leptira Evrope (PBA), a u toku je njeno uključivanje u međunarodnu listu područja značajnog za očuvanje svetske flore (IPA). Kako se gazdovanje i upravljanje praktično svim prirodnim potencijalima NP Tara, do sada dominantno zasnivalo na principima šumarske tehnologije i inženjeringa ovaj rad ima svoju punu naučnu opravdanost u pokušaju implementacije savremenih naučnih saznanja iz oblasti zaštite biodiverziteta, konzervacione ekologije geografije i prostornog planiranja u mehanizam upravljanja prirodnim nacionalnim resursima. Ovaj tip vrednovanja i zaštite otvara mogućnost primene održivog/usklađenog korišćenja resursa NP Tara. Tokom 2002. i 2003. godine formirane su teme GIS NP Tara koje obuhvataju prirodne (geomorfologija, geologija, pedologija, hidrologija, vegetacija, flora fauna), korišćene (eksploatacija šuma) i veštačke (antropogene) sadržaje (puteve, brane, naselja, turističke sadržaje i granice). Geografski informacioni sistem koji je formiran za NP Taru sa temama koje ga čine da prati okvire sličnih projekata rađenih u Evropi i svetu i jedan je od tipičnih geografskih informacionih sistema (iz oblasti ekologije, zaštite životne sredine, šumarstva, itd), koji sadrži gotovo sve vrste podataka (izuzev satelitskih snimaka) u GIS (rasterske, vektorske, DEM, baza podataka i aerofotogrametrijske snimke).