Biologija ostrvskih populacija lacertidnih guštera
Tip dokumenta:
Ostalo (Korigovana verzija)
,
© 2019 by the Institute for Biological Research "Siniša Stanković" – National Institute of Republic of Serbia, University of Belgrade
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt:
Ostrvska staništa dugo su bila prepoznata kao mesta na kojimaje moguće posmatrati procese specijacije pod uticajem specifičnih životnihuslova i prirodne izolacije. Veliki deo istraživanja Milutina Radovanovićabio je vezan upravo za ostrvske populacije dveju morfološki i ekološkijako sličnih vrsta, kraškog guštera i italijanskog zidnog guštera. Tokomsvog dugogodišnjeg rada, Milutin Radovanović je sistematizovao dotadašnjasaznanja o ovim životinjama, razrešio taksonomski status pojedinih formii na osnovu morfoloških karaktera opisao veći broj podvrsta. Intenzivnose bavio fenomenima morfološke varijabilnosti, ostrvskog melanizma,zatim patuljastih i gigantskih ostrvskih formi, prelaska na herbivornuishranu, kompetitivnog isključivanja i pasivnog antropogenog naseljavanjaguštera na ostrvima. Na osnovu svojih rezultata iznosio je pretpostavke onačinu i pravcima naseljavanja istočne obale Jadrana ovim dvema vrstamaguštera kao i o rapidnoj evoluciji koja se odigravala na geološki relativnomladim jadranskim ostrvima. Iako novije molekularne studije preispitujuvalidnost mnogih podvrsta na osnovu relativno male genetičke distance,jedna od najznačajnijih Radovanovićevih pretpostavki – ona o jako brzoj morfološkoj evoluciji ostrvskih formi, u potpunosti je potvrđena kasnijimeksperimentalnim studijama.
Ključne reči:
Milutin Radovanović; ostrva; gušteri; varijabilnost; evolucijaFinansiranje / projekti:
- Diverzitet vodozemaca i gmizavaca Balkana: evolucioni aspekti i konzervacija (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-173043)
U:
- Presentation at the Scientific conference held on the occasion of marking the 50th anniversary since the death of academician Milutin Radovanović; 2018 Dec 21; Belgrade, Serbia. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts; 2019. p. 149-61
Povezane informacije:
- Druga verzija
https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5551