Utvrđivanje ekoloških odgovora Iris pumila na globalno zagrevanje
2023
Autori:
Hočevar, KatarinaVuleta, Ana
Manitašević Jovanović, Sanja
Ostala autorstva
Glavendekić, MilkaSkočajić, Dragana
Tip dokumenta:
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
,
© 2023 by the Faculty of Forestry, University of Belgrade
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt:
Temperatura se smatra abiotičkim faktorom sa najvažnijim ekološkim značajem, jer deluje na sve biološke procese u organizmu. Ona utiče na fiziološke odgovore, adapativnu vrednost, i prostornu rasprostranjenost organizama. Zbog toga se očekuje da će globalno zagrevanje značajno uticati na biodiverzitet i, posledično, dovesti do promena u funkcionisanju ekosistema. Funkcionalne osobine biljaka su morfološko-fiziološko-fenološke karakteristike koje oblikuju performansu biljaka utičući na njihov rast, reprodukciju i preživljavanje, i nalaze se u osnovi odgovora biljnih zajednica na promene životne sredine. Kako bi se predvideli efekti globalnog zagrevanja na funkcionisanje biljaka, procenjena je fenotipska ekspresija najvažnije funcionalne osobine lista, specifične površine lista - SLA (eng. Specific Leaf Area), u odgovoru na povećanu temperaturu. U tu svrhu, biljke Iris pumila dobijene presađivanjem rizoma klonalnih genotipova poreklom iz dinske i šumske prirodne populacije Deliblatske peščare, a koje su gajene u eksperimentalnoj sobi za rast biljaka na temperaturi od 23/19°C (dan/noć), izložene su eksperimentalnom zagrevanju. Da bi se simulirali niži i viši projektovani režimi zagrevanja koji se očekuju u toku ovog veka, 46 klonalnih genotipova je izloženo porastu ambijentalne temperature od 1°C (24/20°C dan/noć), a zatim i od 4°C (27/23°C dan/noć). U okviru svakog temperaturnog tretmana, sa svake biljke je uzorkovan poslednji potpuno razvijen list i određena je SLA. Pokazano je da su srednje vrednosti SLA varirale kako između temperaturnih tretmana tako i između populacija. Analiza profila sa ponovljenim merenjima (eng. repeated-measures profile analysis) je pokazala da su obe populacije odgovorile na isti način, ali sa različitim nivoima odgovora. U obe populacije, vrednosti SLA su se povećavale sa povećanjem temperature, ali su ove vrednosti bile značajno veće u dinskim nego u šumskim genotipovima. Dobijeni rezultati sugerišu da I. pumila ima sposobnost da se odupre povećanju ambijentalne temperature plastičnim odgovorom SLA, kao i da nivo tog odgovora verovatno zavisi od tipa staništa iz kojih biljke potiču.
Ključne reči:
Iris pumila L.; SLA; Global warmingFinansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200007 (Univerzitet u Beogradu, Institut za biološka istraživanja 'Siniša Stanković') (RS-MESTD-inst-2020-200007)
U:
- Glavendekić M, Skočajić D, editors. Zbornik radova: Simpozijum sa međunarodnim učešćem: Pejzažna hortikultura 2023: Zdravlje biljaka - zdravlje ljudi; 2023 Feb 9-10; Belgrade, Serbia. Belgrade: Faculty of Forestry, University of Belgrade; 2023. p. 191-205.