TY  - CONF
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Jojić, Vida
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Vidović, Biljana
AU  - Petanović, Radmila
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5310
AB  - Although eriophyoids are considered a group of microscopic organisms with simplified bodies, more than 100 characters and 250 character states related to the body and legs can be used in their systematics. It has been demonstrated that some of these taxonomic characters are more prone to homoplasy. The aim of this study was to evaluate the diagnostic value of 35 morphological traits, analyzed by linear morphometrics, for the delimitation of 14 species from two genera: Cecidophyopsis (C. vermiformis, C. ribis, C. malpighianus, C. hendersoni, C. verilicis, C. rosmarinusis and C. psilaspis) and Cecidophyes (Ce. galii, Ce. rouhollahi, Ce. glaber, Ce. gymnaspis, Ce. nudus, Ce. psilonotus and Ce. lauri). Multivariate analysis of variance (MANOVA) revealed statistically significant interspecies differences (Wilks’λ = 0.0000; F455,4357.726 = 65; P = 0.0000). Canonical variate analysis (CVA) indicated clear segregation of species belonging to Cecidophyopsis and Cecidophyes genera along the CV1 axis. This trend was also supported by the UPGMA cluster analysis. Morphological traits that contributed most to the distinguishing along the CV1 axis were: numbers of dorsal and ventral semiannuli, body width at the level of the f and c2 setae, distances between the 1b - 1a tubercles, distance between d setae and prodorsal shield width. According to the squared Mahalanobis distances, the greatest morphological separation was between C. hendersoni and C. ribis (Cecidophyopsis cluster) and Ce. psilonotus and Ce. lauri (Cecidophyes cluster). In addition, C. vermiformis and C. ribis (Cecidophyopsis cluster), as well as Ce. galii and Ce. glaber (Cecidophyes cluster), showed morphologically very close relationships.
PB  - European Association of Acarologists
C3  - Program and Book of Abstracts: IX Symposium of the European Association of Acarologists: Acarology 1.0 to 2.0: Progress in Changing Times; 2022 Jul 12-15; Bari, Italy
T1  - Delimitation of Cecidophyopsis and Cecidophyes (Eriophyidae: Cecidophyinae) species – linear morphometric methods
SP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5310
ER  - 

@conference{
author = "Marinković, Slavica and Jojić, Vida and Cvrković, Tatjana and Vidović, Biljana and Petanović, Radmila",
year = "2022",
abstract = "Although eriophyoids are considered a group of microscopic organisms with simplified bodies, more than 100 characters and 250 character states related to the body and legs can be used in their systematics. It has been demonstrated that some of these taxonomic characters are more prone to homoplasy. The aim of this study was to evaluate the diagnostic value of 35 morphological traits, analyzed by linear morphometrics, for the delimitation of 14 species from two genera: Cecidophyopsis (C. vermiformis, C. ribis, C. malpighianus, C. hendersoni, C. verilicis, C. rosmarinusis and C. psilaspis) and Cecidophyes (Ce. galii, Ce. rouhollahi, Ce. glaber, Ce. gymnaspis, Ce. nudus, Ce. psilonotus and Ce. lauri). Multivariate analysis of variance (MANOVA) revealed statistically significant interspecies differences (Wilks’λ = 0.0000; F455,4357.726 = 65; P = 0.0000). Canonical variate analysis (CVA) indicated clear segregation of species belonging to Cecidophyopsis and Cecidophyes genera along the CV1 axis. This trend was also supported by the UPGMA cluster analysis. Morphological traits that contributed most to the distinguishing along the CV1 axis were: numbers of dorsal and ventral semiannuli, body width at the level of the f and c2 setae, distances between the 1b - 1a tubercles, distance between d setae and prodorsal shield width. According to the squared Mahalanobis distances, the greatest morphological separation was between C. hendersoni and C. ribis (Cecidophyopsis cluster) and Ce. psilonotus and Ce. lauri (Cecidophyes cluster). In addition, C. vermiformis and C. ribis (Cecidophyopsis cluster), as well as Ce. galii and Ce. glaber (Cecidophyes cluster), showed morphologically very close relationships.",
publisher = "European Association of Acarologists",
journal = "Program and Book of Abstracts: IX Symposium of the European Association of Acarologists: Acarology 1.0 to 2.0: Progress in Changing Times; 2022 Jul 12-15; Bari, Italy",
title = "Delimitation of Cecidophyopsis and Cecidophyes (Eriophyidae: Cecidophyinae) species – linear morphometric methods",
pages = "81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5310"
}

Marinković, S., Jojić, V., Cvrković, T., Vidović, B.,& Petanović, R.. (2022). Delimitation of Cecidophyopsis and Cecidophyes (Eriophyidae: Cecidophyinae) species – linear morphometric methods. in Program and Book of Abstracts: IX Symposium of the European Association of Acarologists: Acarology 1.0 to 2.0: Progress in Changing Times; 2022 Jul 12-15; Bari, Italy
European Association of Acarologists., 81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5310

Marinković S, Jojić V, Cvrković T, Vidović B, Petanović R. Delimitation of Cecidophyopsis and Cecidophyes (Eriophyidae: Cecidophyinae) species – linear morphometric methods. in Program and Book of Abstracts: IX Symposium of the European Association of Acarologists: Acarology 1.0 to 2.0: Progress in Changing Times; 2022 Jul 12-15; Bari, Italy. 2022;:81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5310 .

Marinković, Slavica, Jojić, Vida, Cvrković, Tatjana, Vidović, Biljana, Petanović, Radmila, "Delimitation of Cecidophyopsis and Cecidophyes (Eriophyidae: Cecidophyinae) species – linear morphometric methods" in Program and Book of Abstracts: IX Symposium of the European Association of Acarologists: Acarology 1.0 to 2.0: Progress in Changing Times; 2022 Jul 12-15; Bari, Italy (2022):81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5310 .

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Nikola
AU  - Jojić, Vida
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Petanović, Radmila
AU  - Vidović, Biljana
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5311
AB  - Na biljnim vrstama roda Prunus do sada je opisano 13 vrsta eriofidnih grinja roda Aculus. Vrsta Aculus fockeui
(Nalepa & Trouessart) [syn. A. cornutus (Banks)] sa dva trivijalna naziva (šljivina rñasta grinja i grinja srebrnavosti
breskve) je kao ekonomski najznačajnija registrovana na osam komercijalnih vrsta roda Prunus: šljiva, breskva,
kajsija, višnja, trešnja, badem, džanarika i rašeljka. Pravi status kongeneričnih Aculus spp. asociranih sa biljkama roda Prunus je teško odrediti zbog nedostatka novijih detaljnih istraživanja i oskudnih podataka u dosadašnjoj
literaturi. Prema literaturnim podacima, samo se jedno istraživanje bavilo poreñenjem morfoloških karakteristika A.
fockeui sa različitih biljaka domaćina kojim je pokazano prilično variranje morfoloških karaktera izmeñu populacija A.
fockeui sa šljive i višnje.
Cilj ovog istraživanja je razjašnjavanje taksonomskog statusa vrsta roda Aculus sa različitih biljaka domaćina roda
Prunus. U ovom radu su analizirane populacije Aculus spp. sa tri biljke domaćina roda Prunus: P. domestica - šljiva,
P. persica - breskva i P. avium- trešnja.
Za morfometrijsku analizu merena su 23 morfološka karaktera na protoginim ženkama u uzorku od 25-30 individua.
Jednofaktorska multivarijantna analiza varijanse (MANOVA) i kanonijska varijantna analiza (CVA) su korišćene radi
utvrñivanja meñupopulacionih razlika na morfološkom nivou. Ekstrakcija DNK uzoraka (svaki uzorak 1-5 individua) je
rañena pomoću QIAGEN Dneasy Blood and Tissue Kit-a. Region mitohondrijalne DNK (mtDNA) zadužen za sintezu
subjedinice 1 citohrom oksidaze (COI) amplifikovan je pomoću prajmera LCO1490 i HCO2198.
Na osnovu rezultata linearne morfometrije analizirana tri taksona su jasno odvojena (MANOVA: Wilks’λ = 0.0042;
F46,130 = 40.82; P = 0.0000; CVA: duž CV1 ose, koja opisuje 77.3% ukupnih razlika, populacija A. fockeui sa trešnje
se razdvaja od populacija A. fockeui sa breskve i šljive, dok se duž CV2 ose, koja opisuje 22.7% ukupnih razlika,
uočava meñusobno razdvajanje populacija A. fockeui sa breskve i šljive). Poreñenjem sekvenci COI gena izmeñu
populacija A. fockeui sa šljive, breskve i trešnje, nekorigovane p-distance iznosile su 17-20.3%, što ukazuje na
postojanje kompleksa kriptičnih vrsta.
PB  - Belgrade : Entomological Society of Serbia
C3  - Zbornik rezimea: 13. Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem; 2022 Sep 14-16; Pirot, Serbia.
T1  - Morfološka i molekularna karakterizacija Aculus fockeui sa različitih biljaka domaćina roda Prunus
SP  - 23
EP  - 24
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5311
ER  - 

@conference{
author = "Anđelković, Nikola and Jojić, Vida and Cvrković, Tatjana and Marinković, Slavica and Petanović, Radmila and Vidović, Biljana",
year = "2022",
abstract = "Na biljnim vrstama roda Prunus do sada je opisano 13 vrsta eriofidnih grinja roda Aculus. Vrsta Aculus fockeui
(Nalepa & Trouessart) [syn. A. cornutus (Banks)] sa dva trivijalna naziva (šljivina rñasta grinja i grinja srebrnavosti
breskve) je kao ekonomski najznačajnija registrovana na osam komercijalnih vrsta roda Prunus: šljiva, breskva,
kajsija, višnja, trešnja, badem, džanarika i rašeljka. Pravi status kongeneričnih Aculus spp. asociranih sa biljkama roda Prunus je teško odrediti zbog nedostatka novijih detaljnih istraživanja i oskudnih podataka u dosadašnjoj
literaturi. Prema literaturnim podacima, samo se jedno istraživanje bavilo poreñenjem morfoloških karakteristika A.
fockeui sa različitih biljaka domaćina kojim je pokazano prilično variranje morfoloških karaktera izmeñu populacija A.
fockeui sa šljive i višnje.
Cilj ovog istraživanja je razjašnjavanje taksonomskog statusa vrsta roda Aculus sa različitih biljaka domaćina roda
Prunus. U ovom radu su analizirane populacije Aculus spp. sa tri biljke domaćina roda Prunus: P. domestica - šljiva,
P. persica - breskva i P. avium- trešnja.
Za morfometrijsku analizu merena su 23 morfološka karaktera na protoginim ženkama u uzorku od 25-30 individua.
Jednofaktorska multivarijantna analiza varijanse (MANOVA) i kanonijska varijantna analiza (CVA) su korišćene radi
utvrñivanja meñupopulacionih razlika na morfološkom nivou. Ekstrakcija DNK uzoraka (svaki uzorak 1-5 individua) je
rañena pomoću QIAGEN Dneasy Blood and Tissue Kit-a. Region mitohondrijalne DNK (mtDNA) zadužen za sintezu
subjedinice 1 citohrom oksidaze (COI) amplifikovan je pomoću prajmera LCO1490 i HCO2198.
Na osnovu rezultata linearne morfometrije analizirana tri taksona su jasno odvojena (MANOVA: Wilks’λ = 0.0042;
F46,130 = 40.82; P = 0.0000; CVA: duž CV1 ose, koja opisuje 77.3% ukupnih razlika, populacija A. fockeui sa trešnje
se razdvaja od populacija A. fockeui sa breskve i šljive, dok se duž CV2 ose, koja opisuje 22.7% ukupnih razlika,
uočava meñusobno razdvajanje populacija A. fockeui sa breskve i šljive). Poreñenjem sekvenci COI gena izmeñu
populacija A. fockeui sa šljive, breskve i trešnje, nekorigovane p-distance iznosile su 17-20.3%, što ukazuje na
postojanje kompleksa kriptičnih vrsta.",
publisher = "Belgrade : Entomological Society of Serbia",
journal = "Zbornik rezimea: 13. Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem; 2022 Sep 14-16; Pirot, Serbia.",
title = "Morfološka i molekularna karakterizacija Aculus fockeui sa različitih biljaka domaćina roda Prunus",
pages = "23-24",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5311"
}

Anđelković, N., Jojić, V., Cvrković, T., Marinković, S., Petanović, R.,& Vidović, B.. (2022). Morfološka i molekularna karakterizacija Aculus fockeui sa različitih biljaka domaćina roda Prunus. in Zbornik rezimea: 13. Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem; 2022 Sep 14-16; Pirot, Serbia.
Belgrade : Entomological Society of Serbia., 23-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5311

Anđelković N, Jojić V, Cvrković T, Marinković S, Petanović R, Vidović B. Morfološka i molekularna karakterizacija Aculus fockeui sa različitih biljaka domaćina roda Prunus. in Zbornik rezimea: 13. Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem; 2022 Sep 14-16; Pirot, Serbia.. 2022;:23-24.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5311 .

Anđelković, Nikola, Jojić, Vida, Cvrković, Tatjana, Marinković, Slavica, Petanović, Radmila, Vidović, Biljana, "Morfološka i molekularna karakterizacija Aculus fockeui sa različitih biljaka domaćina roda Prunus" in Zbornik rezimea: 13. Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem; 2022 Sep 14-16; Pirot, Serbia. (2022):23-24,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5311 .