Jović, Miloš

Link to this page

Authority KeyName Variants
39d77e5c-a372-49ab-832f-37a53cef66a6
  • Jović, Miloš (2)
  • Jović, MIloš (1)
Projects

Author's Bibliography

Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije

Živić, Ivana; Božanić, Milenka; Miličić, Dragana; Marković, Vanja; Petrović, Ana; Đuretanović, Simona; Zorić, Katarina; Tomović, Jelena; Ćetković, Aleksandar; Jović, MIloš; Gojšina, Vukašin; Petković, Matija; Stojanović, Katarina

(Belgrade: Serbian Biological Society, 2022)

TY  - CONF
AU  - Živić, Ivana
AU  - Božanić, Milenka
AU  - Miličić, Dragana
AU  - Marković, Vanja
AU  - Petrović, Ana
AU  - Đuretanović, Simona
AU  - Zorić, Katarina
AU  - Tomović, Jelena
AU  - Ćetković, Aleksandar
AU  - Jović, MIloš
AU  - Gojšina, Vukašin
AU  - Petković, Matija
AU  - Stojanović, Katarina
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/6566
AB  - Slatkovodni ekosistemi su, zbog sve izraženijeg antropogenog pritiska (zagađivanje, izgradnja brana i hidroelektrana, regulacija tokova, degradacija staništa, eksploatacija šljunka, klimatske promene...), najugroženiji od svih ekosistema na Zemlji. Navedene aktivnosti imaju nesagledive negativne efekte na akvatične beskičmenjake koji ceo ili deo svog životnog veka provode u vodi. U toku 2021. godine izvršena je procena stepena ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka na osnovu IUCN kriterijuma. Uzimajući u obzir samo najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima (CR, EN, VU, NT), 82 vrste vodenih beskičmenjaka u Srbiji je ugroženo i predloženo za Crvenu knjigu akvatičnih beskičmenjaka. Larve i adulti vodenih insekata (35 vrsta) i slatkovodni rakovi (34 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 10 puževa, dve školjke i jedna medicinska pijavica. Za 26 vrsta predložen je status kritično ugrožene vrste (CR), 23 su sa statusom ugrožene vrste (EN), ranjivih vrsta (VU) ima 17, dok je 7 vrsta gotovo ugroženo (NT). Pored nabrojanih, za 8 vrsta nema dovoljno podataka o ugroženosti (nedovoljno poznate vrste, DD), a vilinski konjic Leucorrhinia caudalis sa područja Srbije je isčezao (RE). Veliki broj ugroženih vrsta vodenih makroinvertebrata u Srbiji, među kojima su endemiti i stenoendemiti, ukazuje na „alarmantno“ stanje pre svega zbog staništa koja ovi organizmi naseljavaju, te bi zaštita istih svakako bio prioritet. Veoma važno je preduzeti sve mere, kako zakonske tako i naučne, kako navedene ugrožene vrste ne bi u skorijoj budućnosti iščezle sa prostora Srbije. Svakako da bi Crvena knjiga akvatičnih beskičmenjaka trebala da bude polazna osnova za sve aktivnosti, koje mogu da preuzmu nadležne institucije i nevladine organizacije u Srbiji, u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta vodenih beskičmenjaka.
AB  - Слатководни екосистеми су, због све израженијег антропогеног притиска
(загађивање, изградња брана и хидроелектрана, регулација токова, деградација
станишта, експлоатација шљунка, климатске промене...), најугроженији од свих
екосистема на Земљи. Наведене активности имају несагледиве негативне ефекте на
акватичне бескичмењаке који цео или део свог животног века проводе у води. У
току 2021. године извршена је процена степена угрожености акватичних
бескичмењака на основу IUCN критеријума. Узимајући у обзир само најугроженије
категорије према IUCN критеријумима (CR, EN, VU, NT), 82 врсте водених
бескичмењака у Србији је угроженo и предложено за Црвену књигу акватичних
бескичмењака. Ларве и адулти водених инсеката (35 врста) и слатководни ракови
(34 врсте) су најугроженији, а поред њих угрожено је и 10 пужева, две шкољке и
једна медицинска пијавица. За 26 врста предложен је статус критично угрожене
врсте (CR), 23 су са статусом угрожене врсте (EN), рањивих врста (VU) има 17, док
је 7 врста готово угрожено (NT). Поред набројаних, за 8 врста нема довољно
података о угрожености (недовољно познате врсте, DD), а вилински коњиц
Leucorrhinia caudalis са подручја Србије је исчезао (RE). Велики број угрожених
врста водених макроинвертебрата у Србији, међу којима су ендемити и
стеноендемити, указује на „алармантно“ стање пре свега због станишта која ови
организми насељавају, те би заштита истих свакако био приоритет. Веома важно је
предузети све мере, како законске тако и научне, како наведене угрожене врсте не
би у скоријој будућности ишчезле са простора Србије. Свакако да би Црвена књига
акватичних бескичмењака требала да буде полазна основа за све активности, које
могу да преузму надлежне институције и невладине организације у Србији, у циљу
заштите водених станишта и угрожених врста водених бескичмењака.
PB  - Belgrade: Serbian Biological Society
C3  - Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
T1  - Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije
T1  - Акватични бескичмењаци – угрожени таксони Србије
SP  - 173
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566
ER  - 
@conference{
author = "Živić, Ivana and Božanić, Milenka and Miličić, Dragana and Marković, Vanja and Petrović, Ana and Đuretanović, Simona and Zorić, Katarina and Tomović, Jelena and Ćetković, Aleksandar and Jović, MIloš and Gojšina, Vukašin and Petković, Matija and Stojanović, Katarina",
year = "2022",
abstract = "Slatkovodni ekosistemi su, zbog sve izraženijeg antropogenog pritiska (zagađivanje, izgradnja brana i hidroelektrana, regulacija tokova, degradacija staništa, eksploatacija šljunka, klimatske promene...), najugroženiji od svih ekosistema na Zemlji. Navedene aktivnosti imaju nesagledive negativne efekte na akvatične beskičmenjake koji ceo ili deo svog životnog veka provode u vodi. U toku 2021. godine izvršena je procena stepena ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka na osnovu IUCN kriterijuma. Uzimajući u obzir samo najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima (CR, EN, VU, NT), 82 vrste vodenih beskičmenjaka u Srbiji je ugroženo i predloženo za Crvenu knjigu akvatičnih beskičmenjaka. Larve i adulti vodenih insekata (35 vrsta) i slatkovodni rakovi (34 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 10 puževa, dve školjke i jedna medicinska pijavica. Za 26 vrsta predložen je status kritično ugrožene vrste (CR), 23 su sa statusom ugrožene vrste (EN), ranjivih vrsta (VU) ima 17, dok je 7 vrsta gotovo ugroženo (NT). Pored nabrojanih, za 8 vrsta nema dovoljno podataka o ugroženosti (nedovoljno poznate vrste, DD), a vilinski konjic Leucorrhinia caudalis sa područja Srbije je isčezao (RE). Veliki broj ugroženih vrsta vodenih makroinvertebrata u Srbiji, među kojima su endemiti i stenoendemiti, ukazuje na „alarmantno“ stanje pre svega zbog staništa koja ovi organizmi naseljavaju, te bi zaštita istih svakako bio prioritet. Veoma važno je preduzeti sve mere, kako zakonske tako i naučne, kako navedene ugrožene vrste ne bi u skorijoj budućnosti iščezle sa prostora Srbije. Svakako da bi Crvena knjiga akvatičnih beskičmenjaka trebala da bude polazna osnova za sve aktivnosti, koje mogu da preuzmu nadležne institucije i nevladine organizacije u Srbiji, u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta vodenih beskičmenjaka., Слатководни екосистеми су, због све израженијег антропогеног притиска
(загађивање, изградња брана и хидроелектрана, регулација токова, деградација
станишта, експлоатација шљунка, климатске промене...), најугроженији од свих
екосистема на Земљи. Наведене активности имају несагледиве негативне ефекте на
акватичне бескичмењаке који цео или део свог животног века проводе у води. У
току 2021. године извршена је процена степена угрожености акватичних
бескичмењака на основу IUCN критеријума. Узимајући у обзир само најугроженије
категорије према IUCN критеријумима (CR, EN, VU, NT), 82 врсте водених
бескичмењака у Србији је угроженo и предложено за Црвену књигу акватичних
бескичмењака. Ларве и адулти водених инсеката (35 врста) и слатководни ракови
(34 врсте) су најугроженији, а поред њих угрожено је и 10 пужева, две шкољке и
једна медицинска пијавица. За 26 врста предложен је статус критично угрожене
врсте (CR), 23 су са статусом угрожене врсте (EN), рањивих врста (VU) има 17, док
је 7 врста готово угрожено (NT). Поред набројаних, за 8 врста нема довољно
података о угрожености (недовољно познате врсте, DD), а вилински коњиц
Leucorrhinia caudalis са подручја Србије је исчезао (RE). Велики број угрожених
врста водених макроинвертебрата у Србији, међу којима су ендемити и
стеноендемити, указује на „алармантно“ стање пре свега због станишта која ови
организми насељавају, те би заштита истих свакако био приоритет. Веома важно је
предузети све мере, како законске тако и научне, како наведене угрожене врсте не
би у скоријој будућности ишчезле са простора Србије. Свакако да би Црвена књига
акватичних бескичмењака требала да буде полазна основа за све активности, које
могу да преузму надлежне институције и невладине организације у Србији, у циљу
заштите водених станишта и угрожених врста водених бескичмењака.",
publisher = "Belgrade: Serbian Biological Society",
journal = "Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije, Акватични бескичмењаци – угрожени таксони Србије",
pages = "173",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566"
}
Živić, I., Božanić, M., Miličić, D., Marković, V., Petrović, A., Đuretanović, S., Zorić, K., Tomović, J., Ćetković, A., Jović, M., Gojšina, V., Petković, M.,& Stojanović, K.. (2022). Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
Belgrade: Serbian Biological Society., 173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566
Živić I, Božanić M, Miličić D, Marković V, Petrović A, Đuretanović S, Zorić K, Tomović J, Ćetković A, Jović M, Gojšina V, Petković M, Stojanović K. Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia. 2022;:173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566 .
Živić, Ivana, Božanić, Milenka, Miličić, Dragana, Marković, Vanja, Petrović, Ana, Đuretanović, Simona, Zorić, Katarina, Tomović, Jelena, Ćetković, Aleksandar, Jović, MIloš, Gojšina, Vukašin, Petković, Matija, Stojanović, Katarina, "Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije" in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia (2022):173,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566 .

Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza

Prolić, Zlatko; Jović, Miloš; Todorović, Dajana

(Belgrade: Entomological Society of Serbia, 2015)

TY  - CONF
AU  - Prolić, Zlatko
AU  - Jović, Miloš
AU  - Todorović, Dajana
PY  - 2015
UR  - https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/4024
AB  - Morimus funereus (bukova strižibuba) je odavno poznata vrsta, ali još je mnogo nedoumica u vezi sa njenim taksonomskim statusom, kao i sa njenim ponašanjem, načinom preživljavanja u nepovoljnim uslovima, fiziologijom, pa čak i morfologijom. M. funereus se već dugo koristi kao model sistem u istraživanjima fiziologije i biohemije insekata i stoga su nam jedinke iz laboratorijske populacije pružile mogućnost da neka od gore navedenih pitanja razmotrimo detaljnije nego što je to slučaj sa vrstama koje se mogu naći isključivo u prirodnim populacijama. U ovom radu su prikazani neki detalji spoljašnje morfologije i izgled kutikule na pojedinim delovima tela, uočeni korišćenjem skening elektronskog mikroskopa ali i neki detalji anatomije, posebno glavenog regiona (nervnog sistema i sistema traheja) snimljeni uređajem ScyScan, koji koristi mikro CT tehniku. Na kraju je data i pretpostavka o mogućem adaptivnom značaju četiri tamne mrlje na abdominalnom delu kutikule, kao apsorberu toplotne energije u uslovima nepovoljnih temperaturnih uslova (niske temperature).
PB  - Belgrade: Entomological Society of Serbia
C3  - X Simpozijum entomologa Srbije 2009
T1  - Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4024
ER  - 
@conference{
author = "Prolić, Zlatko and Jović, Miloš and Todorović, Dajana",
year = "2015",
abstract = "Morimus funereus (bukova strižibuba) je odavno poznata vrsta, ali još je mnogo nedoumica u vezi sa njenim taksonomskim statusom, kao i sa njenim ponašanjem, načinom preživljavanja u nepovoljnim uslovima, fiziologijom, pa čak i morfologijom. M. funereus se već dugo koristi kao model sistem u istraživanjima fiziologije i biohemije insekata i stoga su nam jedinke iz laboratorijske populacije pružile mogućnost da neka od gore navedenih pitanja razmotrimo detaljnije nego što je to slučaj sa vrstama koje se mogu naći isključivo u prirodnim populacijama. U ovom radu su prikazani neki detalji spoljašnje morfologije i izgled kutikule na pojedinim delovima tela, uočeni korišćenjem skening elektronskog mikroskopa ali i neki detalji anatomije, posebno glavenog regiona (nervnog sistema i sistema traheja) snimljeni uređajem ScyScan, koji koristi mikro CT tehniku. Na kraju je data i pretpostavka o mogućem adaptivnom značaju četiri tamne mrlje na abdominalnom delu kutikule, kao apsorberu toplotne energije u uslovima nepovoljnih temperaturnih uslova (niske temperature).",
publisher = "Belgrade: Entomological Society of Serbia",
journal = "X Simpozijum entomologa Srbije 2009",
title = "Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza",
pages = "43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4024"
}
Prolić, Z., Jović, M.,& Todorović, D.. (2015). Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza. in X Simpozijum entomologa Srbije 2009
Belgrade: Entomological Society of Serbia., 43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4024
Prolić Z, Jović M, Todorović D. Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza. in X Simpozijum entomologa Srbije 2009. 2015;:43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4024 .
Prolić, Zlatko, Jović, Miloš, Todorović, Dajana, "Morimus funereus Mulsant, 1863 (Coleoptera, Carabidae) – pogled izbliza" in X Simpozijum entomologa Srbije 2009 (2015):43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4024 .

A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae)

Todorović, Dajana; Kalauzi, Aleksandar; Prolić, Zlatko; Jović, Miloš; Mutavdžić, Dragosav

(Wiley‐Liss, Inc., 2007)

TY  - JOUR
AU  - Todorović, Dajana
AU  - Kalauzi, Aleksandar
AU  - Prolić, Zlatko
AU  - Jović, Miloš
AU  - Mutavdžić, Dragosav
PY  - 2007
UR  - https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/bem.20288
UR  - https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17203477/
UR  - https://radar.ibiss.bg.ac.rs/123456789/3921
AB  - Modification of a new method for detecting changes in the activities of neuronal population and the
nearest neuron is described. Preliminary measurements of the influence of a static magnetic field (2
mT) on neuronal population activity on eight individuals of an endangered insect species Morimus
funereus are included. Five minutes exposure produced both excitatory (5/8) and inhibitory (3/8) effect
on the activity of neuronal population of M. funereus antennal lobe. However, when the reversibility of
induced effects was quantitatively analyzed, our results showed that they were prevailingly
irreversible: (7/8) for the population, (6/8) for the nearest neuron.
PB  - Wiley‐Liss, Inc.
T2  - Bioelectromagnetics
T1  - A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae)
IS  - 3
VL  - 28
DO  - 10.1002/bem.20288
SP  - 238
EP  - 241
ER  - 
@article{
author = "Todorović, Dajana and Kalauzi, Aleksandar and Prolić, Zlatko and Jović, Miloš and Mutavdžić, Dragosav",
year = "2007",
abstract = "Modification of a new method for detecting changes in the activities of neuronal population and the
nearest neuron is described. Preliminary measurements of the influence of a static magnetic field (2
mT) on neuronal population activity on eight individuals of an endangered insect species Morimus
funereus are included. Five minutes exposure produced both excitatory (5/8) and inhibitory (3/8) effect
on the activity of neuronal population of M. funereus antennal lobe. However, when the reversibility of
induced effects was quantitatively analyzed, our results showed that they were prevailingly
irreversible: (7/8) for the population, (6/8) for the nearest neuron.",
publisher = "Wiley‐Liss, Inc.",
journal = "Bioelectromagnetics",
title = "A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae)",
number = "3",
volume = "28",
doi = "10.1002/bem.20288",
pages = "238-241"
}
Todorović, D., Kalauzi, A., Prolić, Z., Jović, M.,& Mutavdžić, D.. (2007). A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae). in Bioelectromagnetics
Wiley‐Liss, Inc.., 28(3), 238-241.
https://doi.org/10.1002/bem.20288
Todorović D, Kalauzi A, Prolić Z, Jović M, Mutavdžić D. A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae). in Bioelectromagnetics. 2007;28(3):238-241.
doi:10.1002/bem.20288 .
Todorović, Dajana, Kalauzi, Aleksandar, Prolić, Zlatko, Jović, Miloš, Mutavdžić, Dragosav, "A Method for Detecting the Effect of Magnetic Field on Activity Changes of Neuronal Populations of Morimus funereus (Coleoptera,Cerambycidae)" in Bioelectromagnetics, 28, no. 3 (2007):238-241,
https://doi.org/10.1002/bem.20288 . .
13
16
16