@conference{
author = "Živković, Zlata and Vidović, Biljana and Jojić, Vida and Petanović, Radmila",
year = "2015",
abstract = "Vrsta Aceria drabae (Nal) opisana je sa biljne vrste Lepidium draba L. na kojoj
izaziva gale cvasti. Okarakterisana je kao potencijalni kandidat klasiĉne biološke borbe
protiv L. draba jer kao posledica jaĉe infestacije ovom grinjom dolazi u krajnjoj
instanci do sterilnosti, bez mogućnosti produkcije semena. Ova biljna vrsta je
palearktickog rasprostrnjenja i pripada mediteransko-kontinentalnom flornom elementu,
ali je introdukovana u Severnu Ameriku i tamo se smatra invazivnom. Pored primarnog
domaćina A. drabae je registrovana na još 26 biljnih vrsta u okviru familije
Brassicaceae (Мonfreda & de Lillo, 2012). Na 28 biljnih vrsta (iz 16 rodova) ove
familije, evidentirano je dodatnih 5 nominalnih vrsta roda Aceria (A. capsellae, A.
cardaminesbellidifoliae, A. cardaminis, A. ciansensis. A. longior). Nedoumica o
taksonomskom statusu ovih vrsta proizlazi iz njihove velike morfološke sliĉnosti,
sliĉnih simptoma koje izazivaju i ĉinjenice da se većina od njih dovodi u vezu sa A.
drabae (ĉesto bez ikakvog detaljnijeg opisa ili paţljivog prouĉavanja populacija grinja).
Iako se vrsta A. drabae smatra znaĉajnim kandidatom biološke kontrole do sada nisu
preduzeta detaljnija istraţivanja intraspecijske varijabilnosti, niti analize kongeneriĉkih
taksona na biljnim vrstama familije Brassicaceae.
Cilj istraţivanja je uporeĊivanje A. drabae sa vrste L. draba iz geografski
relativno udaljenih podruĉja, radi sagledavanja i utvrĊivanja potencijalne intraspecijske
fenotipske varijabilnosti ove vrste grinje. Sakupljanje L. draba izvršeno je na 9
lokaliteta, 6 sa podruĉja Srbije (Irig, Vršac, Vranje, Aleksinac, Bor, Beograd i
Poţarevac) i po jedan iz Italije (Lucera) i MaĊarske (Budimpešta). Nakon ekstrakcije i
preparacije grinja, merena su 23 morfološka karaktera na protoginim ţenkama u uzorku
od 30 individua po populaciji. U cilju utvrĊivanja intraspecijske morfološke
varijabilnosti merena kvantitativna svojstva su analizirana multivarijantnim statistiĉkim
procedurama (MANOVA, CVA, UPGMA).
Jednofaktorska multivarijantna analiza varijanse (MANOVA) srednjih vrednosti
merenih karaktera je pokazala statistiĉki znaĉajne razlike izmeĊu populacija A. drabae
(Wilks λ=0.009, F(184,1783.13)= 8.39, P=0.0000). Kanonijskom diskriminantnom analizom
(CVA) utvrĊeno je da se po prvoj CV osi (opisuje 54.7% ukupnih razlika) odvajaju
populacije A. drabae iz Vršca i Beograda od populacija iz Vranja, Aleksinca i
Poţarevca. Po drugoj CV osi (opisuje 19.2% ukupnih razlika) izdvajaju se populacije iz Vršca, Vranja i Bora u odnosu na populacije iz Beograda i Poţarevca. Razdvajanju po
CV1 osi najviše doprinosi broj dorzalnih prstenova, dok razdvajanju po CV2 osi najviše
doprinosi broj ventralnih prstenova. Pored ova dva, još 8 karaktera utiĉe na razdvajanje
analiziranih populacija A. drabae po prve dve kanonijske ose. Sliĉni fenetiĉki odnosi
analiziranih populacija A. drabae dobijeni su UPGMA klaster analizom
Mahalanobisovih distanci.
Dobijeni rezultati ukazuju na postojanje intraspecijske fenotipske varijabilnosti
A. drabae. Geografska udaljenost analiziranih populacija ove vrste grinje nije u
direktnoj vezi sa utvrđenim fenetiĉkim odnosima.",
publisher = "Belgrade: Entomological Society of Serbia",
journal = "X Symposium of entomologists of serbia with international participation: abstracts; 2015 Sep 23-27; Kladovo, Serbia",
title = "Intraspecijska fenotipska varijabilnost Aceria drabae (Nal.) (Acari: Eriophyoidea) sa biljne vrste Lepidium draba L. (Brassicaceae)",
pages = "54-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5428"
}