Hofman, Katarina

Link to this page

Authority KeyName Variants
39fcda61-1b1a-4d64-9ddf-2704839f39d6
  • Hofman, Katarina (2)
Projects

Author's Bibliography

Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti

Milovanović, Nikola; Jovanović Macura, Irena; Tešić, Vesna; Pešić, Vesna; Hofman, Katarina; Perović, Milka; Ćirić, Jelena

(Belgrade: Serbian Biological Society, 2022)

TY  - CONF
AU  - Milovanović, Nikola
AU  - Jovanović Macura, Irena
AU  - Tešić, Vesna
AU  - Pešić, Vesna
AU  - Hofman, Katarina
AU  - Perović, Milka
AU  - Ćirić, Jelena
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5616
AB  - Алцхајмерова болест (АБ) је прогресивно неуродегенеративно обољење које 
карактеришу бројни когнитивни поремећаји и промене у  понашању. Главни је 
узрок деменције код старих особа, а услед пораста просечне старости популације, 
очекује се и да ће број оболелих бити дуплиран у следеће две деценије. У циљу 
разумевања патолошких механизама у основи овог обољења, као и испитивања 
потенцијалних терапијских приступа, развијен је велики број трансгених мишјих 
модела АБ. APPNL-G-F мишеви су „knock-in“ модел АБ новије генерације које 
карактерише присуство хуманог амилоидног прекурсорског протеина (АРР) са три 
мутације које се јављају у  фамилијарном облику болести. Модел карактерише 
убрзан ток патолошких промена, односно депоновање амилоида и појава глиозе 
већ код животиња старих 2 месеца. Да би се окарактерисале ране промене у 
понашању, код мужјака APPNL-G-F мишева  старих 7 месеци и њихових контрола 
дивљег типа из истих окота, испитиване су локомоторна активност и краткотрајна 
меморија. Локомоторна активност је испитивана Тестом отвореног поља, док је 
краткотрајна меморија испитивана Тестом препознавања новог објекта. Додатно, 
један од објеката у тесту отвореног поља је накнадно померан, чинећи тест 
погодним за испитивање краткотрајне визуелне и просторне меморије. Резултати 
су указали на значајне промене у понашању које могу послужити као рани маркери 
когнитивних дефицита у овом моделу.
AB  - Alchajmerova bolest (AB) je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje karakterišu brojni kognitivni poremećaji i promene u ponašanju. Glavni je uzrok demencije kod starih osoba, a usled porasta prosečne starosti populacije, očekuje se i da će broj obolelih biti dupliran u sledeće dve decenije. U cilju razumevanja patoloških mehanizama u osnovi ovog oboljenja, kao i ispitivanja potencijalnih terapijskih pristupa, razvijen je veliki broj transgenih mišjih modela AB. APPNL-G-F miševi su „knock-in“ model AB novije generacije koje karakteriše prisustvo humanog amiloidnog prekursorskog proteina (ARR) sa tri mutacije koje se javljaju u familijarnom obliku bolesti. Model karakteriše ubrzan tok patoloških promena, odnosno deponovanje amiloida i pojava glioze već kod životinja starih 2 meseca. Da bi se okarakterisale rane promene u ponašanju, kod mužjaka APPNL-G-F miševa starih 7 meseci i njihovih kontrola divljeg tipa iz istih okota, ispitivane su lokomotorna aktivnost i kratkotrajna memorija. Lokomotorna aktivnost je ispitivana Testom otvorenog polja, dok je kratkotrajna memorija ispitivana Testom prepoznavanja novog objekta. Dodatno, jedan od objekata u testu otvorenog polja je naknadno pomeran, čineći test pogodnim za ispitivanje kratkotrajne vizuelne i prostorne memorije. Rezultati su ukazali na značajne promene u ponašanju koje mogu poslužiti kao rani markeri kognitivnih deficita u ovom modelu.
PB  - Belgrade: Serbian Biological Society
C3  - Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
T1  - Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti
T1  - Карактеризација локомоторне активности и краткотрајне меморије APPNL-G-F мишева као анималног модела Алцхајмерове болести
SP  - 382
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5616
ER  - 
@conference{
author = "Milovanović, Nikola and Jovanović Macura, Irena and Tešić, Vesna and Pešić, Vesna and Hofman, Katarina and Perović, Milka and Ćirić, Jelena",
year = "2022",
abstract = "Алцхајмерова болест (АБ) је прогресивно неуродегенеративно обољење које 
карактеришу бројни когнитивни поремећаји и промене у  понашању. Главни је 
узрок деменције код старих особа, а услед пораста просечне старости популације, 
очекује се и да ће број оболелих бити дуплиран у следеће две деценије. У циљу 
разумевања патолошких механизама у основи овог обољења, као и испитивања 
потенцијалних терапијских приступа, развијен је велики број трансгених мишјих 
модела АБ. APPNL-G-F мишеви су „knock-in“ модел АБ новије генерације које 
карактерише присуство хуманог амилоидног прекурсорског протеина (АРР) са три 
мутације које се јављају у  фамилијарном облику болести. Модел карактерише 
убрзан ток патолошких промена, односно депоновање амилоида и појава глиозе 
већ код животиња старих 2 месеца. Да би се окарактерисале ране промене у 
понашању, код мужјака APPNL-G-F мишева  старих 7 месеци и њихових контрола 
дивљег типа из истих окота, испитиване су локомоторна активност и краткотрајна 
меморија. Локомоторна активност је испитивана Тестом отвореног поља, док је 
краткотрајна меморија испитивана Тестом препознавања новог објекта. Додатно, 
један од објеката у тесту отвореног поља је накнадно померан, чинећи тест 
погодним за испитивање краткотрајне визуелне и просторне меморије. Резултати 
су указали на значајне промене у понашању које могу послужити као рани маркери 
когнитивних дефицита у овом моделу., Alchajmerova bolest (AB) je progresivno neurodegenerativno oboljenje koje karakterišu brojni kognitivni poremećaji i promene u ponašanju. Glavni je uzrok demencije kod starih osoba, a usled porasta prosečne starosti populacije, očekuje se i da će broj obolelih biti dupliran u sledeće dve decenije. U cilju razumevanja patoloških mehanizama u osnovi ovog oboljenja, kao i ispitivanja potencijalnih terapijskih pristupa, razvijen je veliki broj transgenih mišjih modela AB. APPNL-G-F miševi su „knock-in“ model AB novije generacije koje karakteriše prisustvo humanog amiloidnog prekursorskog proteina (ARR) sa tri mutacije koje se javljaju u familijarnom obliku bolesti. Model karakteriše ubrzan tok patoloških promena, odnosno deponovanje amiloida i pojava glioze već kod životinja starih 2 meseca. Da bi se okarakterisale rane promene u ponašanju, kod mužjaka APPNL-G-F miševa starih 7 meseci i njihovih kontrola divljeg tipa iz istih okota, ispitivane su lokomotorna aktivnost i kratkotrajna memorija. Lokomotorna aktivnost je ispitivana Testom otvorenog polja, dok je kratkotrajna memorija ispitivana Testom prepoznavanja novog objekta. Dodatno, jedan od objekata u testu otvorenog polja je naknadno pomeran, čineći test pogodnim za ispitivanje kratkotrajne vizuelne i prostorne memorije. Rezultati su ukazali na značajne promene u ponašanju koje mogu poslužiti kao rani markeri kognitivnih deficita u ovom modelu.",
publisher = "Belgrade: Serbian Biological Society",
journal = "Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti, Карактеризација локомоторне активности и краткотрајне меморије APPNL-G-F мишева као анималног модела Алцхајмерове болести",
pages = "382",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5616"
}
Milovanović, N., Jovanović Macura, I., Tešić, V., Pešić, V., Hofman, K., Perović, M.,& Ćirić, J.. (2022). Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
Belgrade: Serbian Biological Society., 382.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5616
Milovanović N, Jovanović Macura I, Tešić V, Pešić V, Hofman K, Perović M, Ćirić J. Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia. 2022;:382.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5616 .
Milovanović, Nikola, Jovanović Macura, Irena, Tešić, Vesna, Pešić, Vesna, Hofman, Katarina, Perović, Milka, Ćirić, Jelena, "Karakterizacija lokomotorne aktivnosti i kratkotrajne memorije APPNL-G-F miševa kao animalnog modela Alchajmerove bolesti" in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia (2022):382,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5616 .

Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti

Ćirić, Jelena; Tešić, Vesna; Milovanović, Nikola; Jovanović Macura, Irena; Hofman, Katarina; Kanazir, Selma; Perović, Milka

(Belgrade: Serbian Biological Society, 2022)

TY  - CONF
AU  - Ćirić, Jelena
AU  - Tešić, Vesna
AU  - Milovanović, Nikola
AU  - Jovanović Macura, Irena
AU  - Hofman, Katarina
AU  - Kanazir, Selma
AU  - Perović, Milka
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5613
AB  - Дуготрајна рестрикција уноса хране повољно делује на организам у целини, а 
показанa су и бројна неуропротективна дејства овог режима исхране на обољења 
повезана са старењем, попут Алцхајмерове болести. Циљ ове студије је био да се 
испита превентивно дејство рестрикције уноса хране и утицај на парвалбуминске 
неуроне (PV) коре великог мозга и BDNF/ТrkB сигнални пут у трансгеном моделу 
Алцхајмерове болести. Женке 5XFAD мишева и њихове не-трансгене контроле су 
биле излагане ad libidum (AL) или EOD (од енгл. Every-Other-Day feeding) режиму 
исхране почевши од другог месеца старости. Број PV неурона је одређиван 
имунохистохемијском методом у  retrosplenial dysgranular cortex  (RSD), 
retrosplenial granular cortex  (RSG),  parietal cortex  (PtA) и  somatosensory  cortex  (S) 
код животиња старих шест месеци. Код TgAL мишева је утврђено значајно 
смањење броја PV неурона у RSGc, PtA и S, док промене у броју у RSD нису 
уочене. Четири месеца ЕОD режима исхране је смањило пад у броју PV неурона у 
сва три испитивана региона. Анализа BDNF/ТrkB сигналног пута имуноблот 
поступком је такође указала на смањење BDNF-а код TgAL мишева, али и на 
додатно смањење овог протеина код TgЕОD мишева. Значајне разлике у pro-
BDNF-у (прекурсор  BDNF-а)  нису уочене. Резултати ове студије указују да 
рестрикција хране може спречити губитак PV неурона у трансгеном моделу 
Алцхајмерове болести, што доприноси и бољем разумевању неуронске  основе 
когнитивних поремећаја у овом обољењу и од значаја је за даљи развој потребних 
додатних терапијских приступа.
AB  - Dugotrajna restrikcija unosa hrane povoljno deluje na organizam u celini, a pokazana su i brojna neuroprotektivna dejstva ovog režima ishrane na oboljenja povezana sa starenjem, poput Alchajmerove bolesti. Cilj ove studije je bio da se ispita preventivno dejstvo restrikcije unosa hrane i uticaj na parvalbuminske neurone (PV) kore velikog mozga i BDNF/TrkB signalni put u transgenom modelu Alchajmerove bolesti. Ženke 5XFAD miševa i njihove ne-transgene kontrole su bile izlagane ad libidum (AL) ili EOD (od engl. Every-Other-Day feeding) režimu ishrane počevši od drugog meseca starosti. Broj PV neurona je određivan imunohistohemijskom metodom u retrosplenial dysgranular cortex (RSD), retrosplenial granular cortex (RSG), parietal cortex (PtA) i somatosensory cortex (S) kod životinja starih šest meseci. Kod TgAL miševa je utvrđeno značajno smanjenje broja PV neurona u RSGc, PtA i S, dok promene u broju u RSD nisu uočene. Četiri meseca EOD režima ishrane je smanjilo pad u broju PV neurona u sva tri ispitivana regiona. Analiza BDNF/TrkB signalnog puta imunoblot postupkom je takođe ukazala na smanjenje BDNF-a kod TgAL miševa, ali i na dodatno smanjenje ovog proteina kod TgEOD miševa. Značajne razlike u pro- BDNF-u (prekursor BDNF-a) nisu uočene. Rezultati ove studije ukazuju da restrikcija hrane može sprečiti gubitak PV neurona u transgenom modelu Alchajmerove bolesti, što doprinosi i boljem razumevanju neuronske osnove kognitivnih poremećaja u ovom oboljenju i od značaja je za dalji razvoj potrebnih dodatnih terapijskih pristupa.
PB  - Belgrade: Serbian Biological Society
C3  - Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
T1  - Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti
T1  - Дејство рестрикције хране на парвалбуминске неуроне коре великог мозга у трансгеном моделу Алцхајмерове болести
SP  - 343
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5613
ER  - 
@conference{
author = "Ćirić, Jelena and Tešić, Vesna and Milovanović, Nikola and Jovanović Macura, Irena and Hofman, Katarina and Kanazir, Selma and Perović, Milka",
year = "2022",
abstract = "Дуготрајна рестрикција уноса хране повољно делује на организам у целини, а 
показанa су и бројна неуропротективна дејства овог режима исхране на обољења 
повезана са старењем, попут Алцхајмерове болести. Циљ ове студије је био да се 
испита превентивно дејство рестрикције уноса хране и утицај на парвалбуминске 
неуроне (PV) коре великог мозга и BDNF/ТrkB сигнални пут у трансгеном моделу 
Алцхајмерове болести. Женке 5XFAD мишева и њихове не-трансгене контроле су 
биле излагане ad libidum (AL) или EOD (од енгл. Every-Other-Day feeding) режиму 
исхране почевши од другог месеца старости. Број PV неурона је одређиван 
имунохистохемијском методом у  retrosplenial dysgranular cortex  (RSD), 
retrosplenial granular cortex  (RSG),  parietal cortex  (PtA) и  somatosensory  cortex  (S) 
код животиња старих шест месеци. Код TgAL мишева је утврђено значајно 
смањење броја PV неурона у RSGc, PtA и S, док промене у броју у RSD нису 
уочене. Четири месеца ЕОD режима исхране је смањило пад у броју PV неурона у 
сва три испитивана региона. Анализа BDNF/ТrkB сигналног пута имуноблот 
поступком је такође указала на смањење BDNF-а код TgAL мишева, али и на 
додатно смањење овог протеина код TgЕОD мишева. Значајне разлике у pro-
BDNF-у (прекурсор  BDNF-а)  нису уочене. Резултати ове студије указују да 
рестрикција хране може спречити губитак PV неурона у трансгеном моделу 
Алцхајмерове болести, што доприноси и бољем разумевању неуронске  основе 
когнитивних поремећаја у овом обољењу и од значаја је за даљи развој потребних 
додатних терапијских приступа., Dugotrajna restrikcija unosa hrane povoljno deluje na organizam u celini, a pokazana su i brojna neuroprotektivna dejstva ovog režima ishrane na oboljenja povezana sa starenjem, poput Alchajmerove bolesti. Cilj ove studije je bio da se ispita preventivno dejstvo restrikcije unosa hrane i uticaj na parvalbuminske neurone (PV) kore velikog mozga i BDNF/TrkB signalni put u transgenom modelu Alchajmerove bolesti. Ženke 5XFAD miševa i njihove ne-transgene kontrole su bile izlagane ad libidum (AL) ili EOD (od engl. Every-Other-Day feeding) režimu ishrane počevši od drugog meseca starosti. Broj PV neurona je određivan imunohistohemijskom metodom u retrosplenial dysgranular cortex (RSD), retrosplenial granular cortex (RSG), parietal cortex (PtA) i somatosensory cortex (S) kod životinja starih šest meseci. Kod TgAL miševa je utvrđeno značajno smanjenje broja PV neurona u RSGc, PtA i S, dok promene u broju u RSD nisu uočene. Četiri meseca EOD režima ishrane je smanjilo pad u broju PV neurona u sva tri ispitivana regiona. Analiza BDNF/TrkB signalnog puta imunoblot postupkom je takođe ukazala na smanjenje BDNF-a kod TgAL miševa, ali i na dodatno smanjenje ovog proteina kod TgEOD miševa. Značajne razlike u pro- BDNF-u (prekursor BDNF-a) nisu uočene. Rezultati ove studije ukazuju da restrikcija hrane može sprečiti gubitak PV neurona u transgenom modelu Alchajmerove bolesti, što doprinosi i boljem razumevanju neuronske osnove kognitivnih poremećaja u ovom oboljenju i od značaja je za dalji razvoj potrebnih dodatnih terapijskih pristupa.",
publisher = "Belgrade: Serbian Biological Society",
journal = "Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti, Дејство рестрикције хране на парвалбуминске неуроне коре великог мозга у трансгеном моделу Алцхајмерове болести",
pages = "343",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5613"
}
Ćirić, J., Tešić, V., Milovanović, N., Jovanović Macura, I., Hofman, K., Kanazir, S.,& Perović, M.. (2022). Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
Belgrade: Serbian Biological Society., 343.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5613
Ćirić J, Tešić V, Milovanović N, Jovanović Macura I, Hofman K, Kanazir S, Perović M. Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia. 2022;:343.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5613 .
Ćirić, Jelena, Tešić, Vesna, Milovanović, Nikola, Jovanović Macura, Irena, Hofman, Katarina, Kanazir, Selma, Perović, Milka, "Dejstvo restrikcije hrane na parvalbuminske neurone kore velikog mozga u transgenom modelu Alchajmerove bolesti" in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia (2022):343,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5613 .