@misc{
author = "Filipović, Biljana and Skorić, Marijana and Gašić, Uroš and Dragićević, Milan and Božunović, Jelena and Matekalo, Dragana and Nestorović Živković, Jasmina and Banjanac, Tijana and Šiler, Branislav and Bohanec, Borut and Milutinović, Milica and Mišić, Danijela",
year = "2022",
abstract = "Kičica (Centaurium erythraea Rafn) je bogat izvor brojnih bioaktivnih jedinjenja, među kojima su najzastupljeniji sekoiridoidi i ksantoni. Poznato je da na akumulaciju specijalizovanih metabolita u lekovitim biljkama utiču razni faktori (ploidnost i starost biljke, tip biljnog organa, itd.). U cilju ispitivanja optimalne produkcije sekoiridoida i ksantona radi boljeg iskorišćavanja biotehnološkog potencijala kičice praćene su promene biosinteze ovih specijalizovanih metabolita u izdancima i korenovima diploidne i tetraploidne kičice tokom tri meseca in vitro razvića. Rezultati uporedne analize ekspresije gena uključenih u biosintetske puteve sekoiridoida i ksantona i fitohemijskog profilisanja ovih jedinjenja su pokazali da su izdanci glavno mesto njihove akumulacije, kao i da njihov odnos varira tokom razvića. Koordinisana ekspresija biosintetskih gena uključenih u metabolizam iridoida i ksantona je regulisana na nivou transkripcije kako tokom razvića tako i na nivou organa. Povišeni nivoi ekspresije biosintetskih gena, ključnih za regulisanje metaboličkog fluksa, su u korelaciji sa sadržajem iridoida i ksantona. Tako je pojačana ekspresija GES, 8HGO i 7DLH2 praćena povećanom produkcijom iridoida, dok je viši nivo transkripata BS i 3HBL pozitivno korelisan sa akumulacijom heksa-supstituisanih ksantona. Može se zaključiti da je diploidni genotip perspektivniji od tetraploidnog u kontrolisanim in vitro uslovima kako u pogledu produkcije iridoida i ksantona, tako i u pogledu prirasta biomase., Кичица (Centaurium erythraea Rafn) је богат извор бројних биоактивних једињења,
међу којима су најзаступљенији секоиридоиди и ксантони.1 Познато је да на
акумулацију специјализованих метаболита у лековитим биљкама утичу разни
фактори (плоидност1 и старост биљке, тип биљног органа, итд.). У циљу
испитивања оптималне продукције секоиридоида и ксантона ради бољег
искоришћавања биотехнолошког потенцијала кичице праћене су промене
биосинтезе ових специјализованих метаболита у изданцима и кореновима
диплоидне и тетраплоидне кичице током три месеца in vitro развића.2 Резултати
упоредне анализе експресије гена укључених у биосинтетске путеве секоиридоида
и ксантона и фитохемијског профилисања ових једињења су показали да су
изданци главно место њихове акумулације, као и да њихов однос варира током
развића. Координисана експресија биосинтетских гена укључених у метаболизам
иридоида и ксантона је регулисана на нивоу транскрипције како током развића
тако и на нивоу органа. Повишени нивои експресије биосинтетских гена, кључних
за регулисање метаболичког флукса, су у корелацији са садржајем иридоида и
ксантона. Тако је појачана експресија GES, 8HGO и 7DLH2 праћена повећаном
продукцијом иридоида, док је виши ниво транскрипата BS и 3HBL позитивно
корелисан са акумулацијом хекса-супституисаних ксантона. Може се закључити да
је диплоидни генотип перспективнији од тетраплоидног у контролисаним in vitro
условима како у погледу продукције иридоида и ксантона, тако и у погледу
прираста биомасе.",
publisher = "Belgrade: Serbian Biological Society",
journal = "Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Prostorni i vremenski obrazac biosinteze sekoiridoida i ksantona tokom ranog razvića diploidne i tetraploidne kičice, Просторни и временски образац биосинтезе секоиридоида и ксантона током раног развића диплоидне и тетраплоидне кичице",
pages = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6326"
}