Đuretanović, Simona

Link to this page

Authority KeyName Variants
fcb1fffb-ab5a-4638-aa88-073ebbfa57cc
  • Đuretanović, Simona (4)
Projects

Author's Bibliography

Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije

Živić, Ivana; Božanić, Milenka; Miličić, Dragana; Marković, Vanja; Petrović, Ana; Đuretanović, Simona; Zorić, Katarina; Tomović, Jelena; Ćetković, Aleksandar; Jović, MIloš; Gojšina, Vukašin; Petković, Matija; Stojanović, Katarina

(Belgrade: Serbian Biological Society, 2022)

TY  - CONF
AU  - Živić, Ivana
AU  - Božanić, Milenka
AU  - Miličić, Dragana
AU  - Marković, Vanja
AU  - Petrović, Ana
AU  - Đuretanović, Simona
AU  - Zorić, Katarina
AU  - Tomović, Jelena
AU  - Ćetković, Aleksandar
AU  - Jović, MIloš
AU  - Gojšina, Vukašin
AU  - Petković, Matija
AU  - Stojanović, Katarina
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/6566
AB  - Slatkovodni ekosistemi su, zbog sve izraženijeg antropogenog pritiska (zagađivanje, izgradnja brana i hidroelektrana, regulacija tokova, degradacija staništa, eksploatacija šljunka, klimatske promene...), najugroženiji od svih ekosistema na Zemlji. Navedene aktivnosti imaju nesagledive negativne efekte na akvatične beskičmenjake koji ceo ili deo svog životnog veka provode u vodi. U toku 2021. godine izvršena je procena stepena ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka na osnovu IUCN kriterijuma. Uzimajući u obzir samo najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima (CR, EN, VU, NT), 82 vrste vodenih beskičmenjaka u Srbiji je ugroženo i predloženo za Crvenu knjigu akvatičnih beskičmenjaka. Larve i adulti vodenih insekata (35 vrsta) i slatkovodni rakovi (34 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 10 puževa, dve školjke i jedna medicinska pijavica. Za 26 vrsta predložen je status kritično ugrožene vrste (CR), 23 su sa statusom ugrožene vrste (EN), ranjivih vrsta (VU) ima 17, dok je 7 vrsta gotovo ugroženo (NT). Pored nabrojanih, za 8 vrsta nema dovoljno podataka o ugroženosti (nedovoljno poznate vrste, DD), a vilinski konjic Leucorrhinia caudalis sa područja Srbije je isčezao (RE). Veliki broj ugroženih vrsta vodenih makroinvertebrata u Srbiji, među kojima su endemiti i stenoendemiti, ukazuje na „alarmantno“ stanje pre svega zbog staništa koja ovi organizmi naseljavaju, te bi zaštita istih svakako bio prioritet. Veoma važno je preduzeti sve mere, kako zakonske tako i naučne, kako navedene ugrožene vrste ne bi u skorijoj budućnosti iščezle sa prostora Srbije. Svakako da bi Crvena knjiga akvatičnih beskičmenjaka trebala da bude polazna osnova za sve aktivnosti, koje mogu da preuzmu nadležne institucije i nevladine organizacije u Srbiji, u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta vodenih beskičmenjaka.
AB  - Слатководни екосистеми су, због све израженијег антропогеног притиска
(загађивање, изградња брана и хидроелектрана, регулација токова, деградација
станишта, експлоатација шљунка, климатске промене...), најугроженији од свих
екосистема на Земљи. Наведене активности имају несагледиве негативне ефекте на
акватичне бескичмењаке који цео или део свог животног века проводе у води. У
току 2021. године извршена је процена степена угрожености акватичних
бескичмењака на основу IUCN критеријума. Узимајући у обзир само најугроженије
категорије према IUCN критеријумима (CR, EN, VU, NT), 82 врсте водених
бескичмењака у Србији је угроженo и предложено за Црвену књигу акватичних
бескичмењака. Ларве и адулти водених инсеката (35 врста) и слатководни ракови
(34 врсте) су најугроженији, а поред њих угрожено је и 10 пужева, две шкољке и
једна медицинска пијавица. За 26 врста предложен је статус критично угрожене
врсте (CR), 23 су са статусом угрожене врсте (EN), рањивих врста (VU) има 17, док
је 7 врста готово угрожено (NT). Поред набројаних, за 8 врста нема довољно
података о угрожености (недовољно познате врсте, DD), а вилински коњиц
Leucorrhinia caudalis са подручја Србије је исчезао (RE). Велики број угрожених
врста водених макроинвертебрата у Србији, међу којима су ендемити и
стеноендемити, указује на „алармантно“ стање пре свега због станишта која ови
организми насељавају, те би заштита истих свакако био приоритет. Веома важно је
предузети све мере, како законске тако и научне, како наведене угрожене врсте не
би у скоријој будућности ишчезле са простора Србије. Свакако да би Црвена књига
акватичних бескичмењака требала да буде полазна основа за све активности, које
могу да преузму надлежне институције и невладине организације у Србији, у циљу
заштите водених станишта и угрожених врста водених бескичмењака.
PB  - Belgrade: Serbian Biological Society
C3  - Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
T1  - Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije
T1  - Акватични бескичмењаци – угрожени таксони Србије
SP  - 173
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566
ER  - 
@conference{
author = "Živić, Ivana and Božanić, Milenka and Miličić, Dragana and Marković, Vanja and Petrović, Ana and Đuretanović, Simona and Zorić, Katarina and Tomović, Jelena and Ćetković, Aleksandar and Jović, MIloš and Gojšina, Vukašin and Petković, Matija and Stojanović, Katarina",
year = "2022",
abstract = "Slatkovodni ekosistemi su, zbog sve izraženijeg antropogenog pritiska (zagađivanje, izgradnja brana i hidroelektrana, regulacija tokova, degradacija staništa, eksploatacija šljunka, klimatske promene...), najugroženiji od svih ekosistema na Zemlji. Navedene aktivnosti imaju nesagledive negativne efekte na akvatične beskičmenjake koji ceo ili deo svog životnog veka provode u vodi. U toku 2021. godine izvršena je procena stepena ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka na osnovu IUCN kriterijuma. Uzimajući u obzir samo najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima (CR, EN, VU, NT), 82 vrste vodenih beskičmenjaka u Srbiji je ugroženo i predloženo za Crvenu knjigu akvatičnih beskičmenjaka. Larve i adulti vodenih insekata (35 vrsta) i slatkovodni rakovi (34 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 10 puževa, dve školjke i jedna medicinska pijavica. Za 26 vrsta predložen je status kritično ugrožene vrste (CR), 23 su sa statusom ugrožene vrste (EN), ranjivih vrsta (VU) ima 17, dok je 7 vrsta gotovo ugroženo (NT). Pored nabrojanih, za 8 vrsta nema dovoljno podataka o ugroženosti (nedovoljno poznate vrste, DD), a vilinski konjic Leucorrhinia caudalis sa područja Srbije je isčezao (RE). Veliki broj ugroženih vrsta vodenih makroinvertebrata u Srbiji, među kojima su endemiti i stenoendemiti, ukazuje na „alarmantno“ stanje pre svega zbog staništa koja ovi organizmi naseljavaju, te bi zaštita istih svakako bio prioritet. Veoma važno je preduzeti sve mere, kako zakonske tako i naučne, kako navedene ugrožene vrste ne bi u skorijoj budućnosti iščezle sa prostora Srbije. Svakako da bi Crvena knjiga akvatičnih beskičmenjaka trebala da bude polazna osnova za sve aktivnosti, koje mogu da preuzmu nadležne institucije i nevladine organizacije u Srbiji, u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta vodenih beskičmenjaka., Слатководни екосистеми су, због све израженијег антропогеног притиска
(загађивање, изградња брана и хидроелектрана, регулација токова, деградација
станишта, експлоатација шљунка, климатске промене...), најугроженији од свих
екосистема на Земљи. Наведене активности имају несагледиве негативне ефекте на
акватичне бескичмењаке који цео или део свог животног века проводе у води. У
току 2021. године извршена је процена степена угрожености акватичних
бескичмењака на основу IUCN критеријума. Узимајући у обзир само најугроженије
категорије према IUCN критеријумима (CR, EN, VU, NT), 82 врсте водених
бескичмењака у Србији је угроженo и предложено за Црвену књигу акватичних
бескичмењака. Ларве и адулти водених инсеката (35 врста) и слатководни ракови
(34 врсте) су најугроженији, а поред њих угрожено је и 10 пужева, две шкољке и
једна медицинска пијавица. За 26 врста предложен је статус критично угрожене
врсте (CR), 23 су са статусом угрожене врсте (EN), рањивих врста (VU) има 17, док
је 7 врста готово угрожено (NT). Поред набројаних, за 8 врста нема довољно
података о угрожености (недовољно познате врсте, DD), а вилински коњиц
Leucorrhinia caudalis са подручја Србије је исчезао (RE). Велики број угрожених
врста водених макроинвертебрата у Србији, међу којима су ендемити и
стеноендемити, указује на „алармантно“ стање пре свега због станишта која ови
организми насељавају, те би заштита истих свакако био приоритет. Веома важно је
предузети све мере, како законске тако и научне, како наведене угрожене врсте не
би у скоријој будућности ишчезле са простора Србије. Свакако да би Црвена књига
акватичних бескичмењака требала да буде полазна основа за све активности, које
могу да преузму надлежне институције и невладине организације у Србији, у циљу
заштите водених станишта и угрожених врста водених бескичмењака.",
publisher = "Belgrade: Serbian Biological Society",
journal = "Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije, Акватични бескичмењаци – угрожени таксони Србије",
pages = "173",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566"
}
Živić, I., Božanić, M., Miličić, D., Marković, V., Petrović, A., Đuretanović, S., Zorić, K., Tomović, J., Ćetković, A., Jović, M., Gojšina, V., Petković, M.,& Stojanović, K.. (2022). Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia
Belgrade: Serbian Biological Society., 173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566
Živić I, Božanić M, Miličić D, Marković V, Petrović A, Đuretanović S, Zorić K, Tomović J, Ćetković A, Jović M, Gojšina V, Petković M, Stojanović K. Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije. in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia. 2022;:173.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566 .
Živić, Ivana, Božanić, Milenka, Miličić, Dragana, Marković, Vanja, Petrović, Ana, Đuretanović, Simona, Zorić, Katarina, Tomović, Jelena, Ćetković, Aleksandar, Jović, MIloš, Gojšina, Vukašin, Petković, Matija, Stojanović, Katarina, "Akvatični beskičmenjaci – ugroženi taksoni Srbije" in Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia (2022):173,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6566 .

Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey

Marković, Vanja; Zorić, Katarina; Ilić, Marija; Marinković, Nikola; Đuretanović, Simona; Smederevac-Lalić, Marija

(Bor: University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, 2022)

TY  - CONF
AU  - Marković, Vanja
AU  - Zorić, Katarina
AU  - Ilić, Marija
AU  - Marinković, Nikola
AU  - Đuretanović, Simona
AU  - Smederevac-Lalić, Marija
PY  - 2022
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5587
AB  - Stone crayfish, an endangered and protected species in Republic of Serbia, inhabits mountain areas of
the country. The knowledge and attitude of children from two primary schools (Pirot and Bosilegrad)
towards this species was tested. Two surveys with the same questionnaire were conducted. The first
one was held at the end of the 6th grade, and the second was conducted a year later. The second
survey has shown moderate increase in children's knowledge. To better protect and conserve rare and
endangered taxa it is necessary to raise awareness of the public, particularly in the areas where these
species are present. Attitudes, values, behaviour, knowledge of citizen and especially young
generations form a good basis for the protection and sustainable development planning in local
community.
PB  - Bor: University of Belgrade, Technical Faculty in Bor
C3  - Proceedings: 29th International Conference Ecological Truth and Environmental Research: EcoTER'2022; 2022 Jun 21-24; Sokobanja, Serbia
T1  - Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey
SP  - 290
EP  - 294
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5587
ER  - 
@conference{
author = "Marković, Vanja and Zorić, Katarina and Ilić, Marija and Marinković, Nikola and Đuretanović, Simona and Smederevac-Lalić, Marija",
year = "2022",
abstract = "Stone crayfish, an endangered and protected species in Republic of Serbia, inhabits mountain areas of
the country. The knowledge and attitude of children from two primary schools (Pirot and Bosilegrad)
towards this species was tested. Two surveys with the same questionnaire were conducted. The first
one was held at the end of the 6th grade, and the second was conducted a year later. The second
survey has shown moderate increase in children's knowledge. To better protect and conserve rare and
endangered taxa it is necessary to raise awareness of the public, particularly in the areas where these
species are present. Attitudes, values, behaviour, knowledge of citizen and especially young
generations form a good basis for the protection and sustainable development planning in local
community.",
publisher = "Bor: University of Belgrade, Technical Faculty in Bor",
journal = "Proceedings: 29th International Conference Ecological Truth and Environmental Research: EcoTER'2022; 2022 Jun 21-24; Sokobanja, Serbia",
title = "Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey",
pages = "290-294",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5587"
}
Marković, V., Zorić, K., Ilić, M., Marinković, N., Đuretanović, S.,& Smederevac-Lalić, M.. (2022). Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey. in Proceedings: 29th International Conference Ecological Truth and Environmental Research: EcoTER'2022; 2022 Jun 21-24; Sokobanja, Serbia
Bor: University of Belgrade, Technical Faculty in Bor., 290-294.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5587
Marković V, Zorić K, Ilić M, Marinković N, Đuretanović S, Smederevac-Lalić M. Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey. in Proceedings: 29th International Conference Ecological Truth and Environmental Research: EcoTER'2022; 2022 Jun 21-24; Sokobanja, Serbia. 2022;:290-294.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5587 .
Marković, Vanja, Zorić, Katarina, Ilić, Marija, Marinković, Nikola, Đuretanović, Simona, Smederevac-Lalić, Marija, "Stone crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in south-eastern Serbia: Children knowledge survey" in Proceedings: 29th International Conference Ecological Truth and Environmental Research: EcoTER'2022; 2022 Jun 21-24; Sokobanja, Serbia (2022):290-294,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5587 .

New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia

Zorić, Katarina; Ilić, Marija; Marinković, Nikola; Đuretanović, Simona; Milošković, Aleksandra; Radojković, Nataša; Marković, Vanja

(Belgrade : Faculty of Agriculture, 2018)

TY  - CONF
AU  - Zorić, Katarina
AU  - Ilić, Marija
AU  - Marinković, Nikola
AU  - Đuretanović, Simona
AU  - Milošković, Aleksandra
AU  - Radojković, Nataša
AU  - Marković, Vanja
PY  - 2018
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/4851
AB  - Potočni rak Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) je autohtona vrsta Evrope koja naseljava čiste brdsko-planinske potoke sa kamenito-šljunkovitom podlogom. Zbog opadanjućeg trenda brojnosti populacija i ugroženosti staništa A. torrentium je zaštićen u većini zemalja. Za bolju ocenu statusa ugroženosti u Srbiji, neophodno je prikupiti što više podataka o ovoj autohtonoj vrsti, što je i cilj rada. Detaljna terenska istraživanja sprovedena su tokom 2017. godine od juna do oktobra i obuhvatila su 45 vodotokova u Srbiji. Rakovi su hvatani ručno ili uz pomoć zamki primenom standardizovanog protokola. Prisustvo vrste prvi put je zabeleženo na ukupno 8 vodotokova. Kao najinteresantniji nalaz može se izdvojiti populacija zabeležena na Fruškoj gori (Rakovački potok) koja predstavlja najseverniji nalaz vrste kod nas. Možemo izdvojiti i nalaz sa Divčibara, gde je u reci Kamenici pored potočnog raka zabeleženo i prisutvo druge nativne vrste Astacus astacus Fabricius, 1775. Prema novijim istraživanjima, zagađenje vodenih staništa se ne smatra faktorom ugrožavanja ove vrste u Srbiji, ali je potrebno ukazati na rizik koji predstavljaju mini hidrocentrale, čija izgradnja je u ekspanziji u poslednjoj deceniji. Fragmentacija i degradacija staništa predstavljaju ozbiljan rizik za opstanak populacija ove zaštićene vrste, te je stoga neophodan nastavak istraživanja i sprovođenje standardizovanog monitoringa radi bolje ocene statusa i nivoa ugroženosti.
PB  - Belgrade : Faculty of Agriculture
C3  - Proceedings of the 8th International Conference; 2018 June 13-15, Belgrade-Zemun, Serbia
T1  - New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia
T1  - Novi nalazi autohtone vrste Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) za srbiju
SP  - 418
EP  - 422
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4851
ER  - 
@conference{
author = "Zorić, Katarina and Ilić, Marija and Marinković, Nikola and Đuretanović, Simona and Milošković, Aleksandra and Radojković, Nataša and Marković, Vanja",
year = "2018",
abstract = "Potočni rak Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) je autohtona vrsta Evrope koja naseljava čiste brdsko-planinske potoke sa kamenito-šljunkovitom podlogom. Zbog opadanjućeg trenda brojnosti populacija i ugroženosti staništa A. torrentium je zaštićen u većini zemalja. Za bolju ocenu statusa ugroženosti u Srbiji, neophodno je prikupiti što više podataka o ovoj autohtonoj vrsti, što je i cilj rada. Detaljna terenska istraživanja sprovedena su tokom 2017. godine od juna do oktobra i obuhvatila su 45 vodotokova u Srbiji. Rakovi su hvatani ručno ili uz pomoć zamki primenom standardizovanog protokola. Prisustvo vrste prvi put je zabeleženo na ukupno 8 vodotokova. Kao najinteresantniji nalaz može se izdvojiti populacija zabeležena na Fruškoj gori (Rakovački potok) koja predstavlja najseverniji nalaz vrste kod nas. Možemo izdvojiti i nalaz sa Divčibara, gde je u reci Kamenici pored potočnog raka zabeleženo i prisutvo druge nativne vrste Astacus astacus Fabricius, 1775. Prema novijim istraživanjima, zagađenje vodenih staništa se ne smatra faktorom ugrožavanja ove vrste u Srbiji, ali je potrebno ukazati na rizik koji predstavljaju mini hidrocentrale, čija izgradnja je u ekspanziji u poslednjoj deceniji. Fragmentacija i degradacija staništa predstavljaju ozbiljan rizik za opstanak populacija ove zaštićene vrste, te je stoga neophodan nastavak istraživanja i sprovođenje standardizovanog monitoringa radi bolje ocene statusa i nivoa ugroženosti.",
publisher = "Belgrade : Faculty of Agriculture",
journal = "Proceedings of the 8th International Conference; 2018 June 13-15, Belgrade-Zemun, Serbia",
title = "New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia, Novi nalazi autohtone vrste Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) za srbiju",
pages = "418-422",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4851"
}
Zorić, K., Ilić, M., Marinković, N., Đuretanović, S., Milošković, A., Radojković, N.,& Marković, V.. (2018). New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia. in Proceedings of the 8th International Conference; 2018 June 13-15, Belgrade-Zemun, Serbia
Belgrade : Faculty of Agriculture., 418-422.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4851
Zorić K, Ilić M, Marinković N, Đuretanović S, Milošković A, Radojković N, Marković V. New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia. in Proceedings of the 8th International Conference; 2018 June 13-15, Belgrade-Zemun, Serbia. 2018;:418-422.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4851 .
Zorić, Katarina, Ilić, Marija, Marinković, Nikola, Đuretanović, Simona, Milošković, Aleksandra, Radojković, Nataša, Marković, Vanja, "New records of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia" in Proceedings of the 8th International Conference; 2018 June 13-15, Belgrade-Zemun, Serbia (2018):418-422,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4851 .

A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia

Marković, Vanja; Zorić, Katarina; Ilić, Marija; Marinković, Nikola; Đuretanović, Simona; Milošković, Aleksandra; Radojković, Nataša

(Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor, 2017)

TY  - CONF
AU  - Marković, Vanja
AU  - Zorić, Katarina
AU  - Ilić, Marija
AU  - Marinković, Nikola
AU  - Đuretanović, Simona
AU  - Milošković, Aleksandra
AU  - Radojković, Nataša
PY  - 2017
UR  - http://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/4821
AB  - The native crayfish species Austropotamobius torrentium presumably inhabits mountainous streams at higher altitudes. As Serbia is one of few countries in its native range with general lack of data regarding conservation status of A. torrentium, there is a need to provide up-to-date basic data regarding distribution and population status of the species. Therefore, as a starting point for planned future investigation in this paper we present a current state of knowledge of A. torrentium distribution in the target area. To date based on previously published and new findings, stone crayfish was found at 48 localities, covering seven major river basins, in total.
PB  - Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor
C3  - Proceedings of the XXV International Conference on Ecological Truth "Eco-Ist ’17"
T1  - A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia
SP  - 96
EP  - 99
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4821
ER  - 
@conference{
author = "Marković, Vanja and Zorić, Katarina and Ilić, Marija and Marinković, Nikola and Đuretanović, Simona and Milošković, Aleksandra and Radojković, Nataša",
year = "2017",
abstract = "The native crayfish species Austropotamobius torrentium presumably inhabits mountainous streams at higher altitudes. As Serbia is one of few countries in its native range with general lack of data regarding conservation status of A. torrentium, there is a need to provide up-to-date basic data regarding distribution and population status of the species. Therefore, as a starting point for planned future investigation in this paper we present a current state of knowledge of A. torrentium distribution in the target area. To date based on previously published and new findings, stone crayfish was found at 48 localities, covering seven major river basins, in total.",
publisher = "Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor",
journal = "Proceedings of the XXV International Conference on Ecological Truth "Eco-Ist ’17"",
title = "A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia",
pages = "96-99",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4821"
}
Marković, V., Zorić, K., Ilić, M., Marinković, N., Đuretanović, S., Milošković, A.,& Radojković, N.. (2017). A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia. in Proceedings of the XXV International Conference on Ecological Truth "Eco-Ist ’17"
Bor : University of Belgrade, Technical Faculty in Bor., 96-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4821
Marković V, Zorić K, Ilić M, Marinković N, Đuretanović S, Milošković A, Radojković N. A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia. in Proceedings of the XXV International Conference on Ecological Truth "Eco-Ist ’17". 2017;:96-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4821 .
Marković, Vanja, Zorić, Katarina, Ilić, Marija, Marinković, Nikola, Đuretanović, Simona, Milošković, Aleksandra, Radojković, Nataša, "A contribution to the knowledge on the distribution of native crayfish Austropotamobius torrentium (Schrank, 1803) in Serbia" in Proceedings of the XXV International Conference on Ecological Truth "Eco-Ist ’17" (2017):96-99,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4821 .