Odgovor hipotalamo-hipofiznog sistema pacova na izoflavone soje : morfofunkcionalna studija
Effects of soy isoflavones on the hypothalamic-pituitary system in rats: a morphofunctional study
2012
Преузимање 🢃
Аутори:
Trifunović, SvetlanaОстала ауторства
Koko, VesnaManojlović-Stojanoski, Milica
Milošević, Verica
Šošić-Jurjević, Branka
Ajdžanović, Vladimir
Тип документа:
Докторска теза (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Izoflavoni soje, genistein i daidzein, se sve više koriste u preventivi i
alternativnoj terapiji različitih patoloških stanja. Uticaj izoflavona soje na
neuroendokrini sistem bio je, a i danas je, predmet istraživanja različitih studija. Veliki
broj literaturnih podataka govori o uticaju izoflavona soje na reproduktivni sistem, s
obzirom na njihovu estogensku i anti-estrogensku aktivnost. Ipak, podaci o njihovom
uticaju na somatotropni i adrenokortikotropni sistem oskudni su, a neophodni, imajuću
u vidu značaj ovih sistema za normalan razvoj i funkcionisanje organizma. Takoñe,
mnogobrojne in vitro studije obezbeñuju samo limitirane informacije o potencijalnim
efektima in vivo.
Cilj ove studije je bio da se ispita uticaj hroničnih tretmana estradioldiproprionatom,
genisteinom i daidzeinom na histološke, stereološke i biohemijske
parametre somatotropnog i adrenokortikotropnog sistema orhidektomisanih adultnih
pacova.
Na početku eksperimenta adultni pacovi Wistar soja, stari 3 meseca, su podeljeni
u dve eksperimentalne grupe: lažno orhidektomisanu (Sham) i orhidektomisanu (Orx)
grupu. Dve nedelje nakon sham operacije ili orhidektomije pacovi su podeljeni u sedam
eksperimentalnih grupa. Prvu (Sham1) grupu su sačinjavale sham operisane životinje
subkutano (s.c.) tretirane odgovarajućom zapreminom sterilnog maslinovog ulja,
medijumom estradiol-diproprionata (medijum I). Drugu (Orx1) grupu su sačinjavale
orhidektomisane životinje s.c. tretirane odgovarajućom zapreminom medijuma I. U
trećoj (Orx1+E) grupi orhidektomisane životinje su s.c. tretirane estradioldipropionatom
u medijumu I (0,6 mg/kg t.m.). Četvrta (sham operisana - Sham2) i peta
(orhidektomisana - Orx2) grupa s.c. su tretirane odgovarajućom zapreminom mešavine
alkohola i sterilnog maslinovog ulja, medijumom genisteina i daidzeina (u odnosu 1:2;
medijum II). Šestu (Orx2+G) grupu su sačinjavale orhidektomisane životinje s.c.
tretirane genisteinom u medijumu II (30 mg/kg t.m.), dok je sedma (Orx2+D) grupa
orhidektomisanih pacova s.c. tretirana daidzeinom u istom medijumu (30 mg/kg t.m.).
Sve grupe životinja su dobijale tretman tokom tri nedelje (hroničan tretman), a
žrtvovane su 24 h nakon poslednje primljene doze. Pre početka i nakon završenog
tretmana izmerene su telesne mase životinja svih eksperimentalnih grupa, dok su mase
hipofiza izmerene nakon žrtvovanja. Za lokalizaciju arkuatnog (Arc) i
periventrikularnog (Pe) jedra, paravenrikularnog jedra (PVN) i eminencije medijane
(ME) korišćeno je histološko bojenje krezil-ljubičastom bojom. Za obeležavanje
oslobañajućih hormona hipotalamusa (oslobañajućeg hormona hormona rasta–GHRH,
somatostatina-SS, kortikotropnog oslobañajućeg hormona-CRH) i ćelija adenohipofize
(somatotropnih–GH i adrenokortikotropnih-ACTH) korišćeno je imunohistohemijsko
bojenje. Histološki i imunohistohemijski obojeni preseci hipotalamusa, kao i
imunohistohemijski obojeni preseci hipofiza stereološki su analizirani, uz pomoć
newCAST stereološkog softverskog paketa. Dobijene su vrednosti: volumena Arc i Pe
jedra i PVN, volumenske gustine SS neurona, volumena hipofize, volumenske i
numeričke gustine GH i ACTH ćelija, apsolutnog broja i volumena GH i ACTH ćelija.
Koncentracija GH i ACTH u cirkulaciji odreñena je biohemijskim metodama. Dobijeni
podaci su statistički obrañeni.
Orhidektomija je dovela do značajnog smanjenja (p<0.05) telesne mase adultnih
pacova u odnosu na Sham grupu pacova. Hroničan tretman estradiol-diproprionatom je
doveo do značajnog smanjenja (p<0.05) telesne mase u odnosu na Orx1 grupu pacova.
Hroničan tretman genisteinom ili daidzeinom nije doveo do promene telesnih masa u
odnosu na Orx2 grupu pacova. Orhidektomija adultnih pacova je dovela do smanjenja
(p<0.05) apsolutne mase hipofize, dok je volumen hipofize ostao nepromenjen u odnosu
na Sham grupu pacova. Tretman estradiol-diproprionatom je doveo do povećanja
(p<0.05) apsolutne mase i volumena hipofize u odnosu na Orx1 grupu pacova. Tretman
genisteinom je povećao (p<0.05) apsolutnu masu i volumen hipofize u odnosu na Orx2
grupu pacova. Tretman daidzeinom nije doveo do promena mase i volumena hipofize u
odnosu na Orx2 grupu pacova.
Orhidektomija je dovela do značajnog povećanja (p<0.05) volumena Arc jedra; i
do značajnog smanjenja (p<0.05): imunoobojenosti GHRH neurosekreta u ME,
volumenske gustine SS neurona u Pe jedru, imunoobojenosti SS neurosekreta u ME kao
i volumenske i numeričke gustine GH ćelija; a nije uticala na volumen Pe jedra,
apsolutni broj, volumen i intenzitet obojenosti GH ćelija i nivo GH u cirkulaciji, u
odnosu na odgovarajuće parametre Sham grupe pacova. Nakon tretmana estradioldiproprionatom
došlo je do povećanja (p<0.05) volumena Arc i Pe jedra, volumenske
gustine SS neurona Pe jedra, intenziteta obojenosti SS neurosekreta u ME, inteziteta
obojenosti GH ćelija i nivoa GH u cirkulaciji; i do smanjenja (p<0.05) volumenske i
numeričke gustine GH ćelija; dok tretman nije uticao na intenzitet obojenosti GHRH
neurosekreta u ME, apsolutni broj i volumen GH ćelija; sve u odnosu na odgovarajuće
parametre Orx grupe. Hroničan tretman genisteinom je doveo do povećanja (p<0.05):
volumena Arc jedra, intenziteta obojenosti GHRH neurosekreta u ME, volumenske
gustine SS neurona Pe jedra, količine SS neurosekreta u ME, volumenske i numeričke
gustine GH ćelija, apsolutnog broja i intenziteta obojenosti GH ćelija i nivoa GH u
cirkulaciji; a nije uticao na volumen Pe jedra i volumen GH ćelija; sve u odnosu na
odgovarajuće parametre Orx grupe. Hroničan tretman daidzeinom je doveo do
povećanja (p<0.05): intenziteta obojenosti GHRH neurosekreta u ME, volumenske
gustine GH ćelija, volumena i intenziteta obojenosti GH ćelija; do smanjenja (p<0.05)
numeričke gustine i apsolutnog broja GH ćelija; a nije uticao na volumen Arc i Pe jedra,
volumensku gustinu SS neurona Pe jedra, intenzitet obojenosti SS neurosekreta u ME i
nivo GH u cirkulaciji; sve u odnosu na odgovarajuće parametre Orx2 grupe.
Orhidektomija je dovela do značajnog povećanja (p<0.05): volumena PVN,
volumenske gustine CRH neurona i duplo obeleženih CRH/cFos neurona u PVN,
intenziteta obojenosti CRH neurosekreta u ME i nivoa ACTH u cirkulaciji; do
značajnog smanjenja (p<0.05) volumenske i numeričke gustine ACTH ćelija i
intenziteta obojenosti ACTH; dok apsolutni broj i volumen ACTH ćelija nisu
promenjeni; sve u odnosu na odgovarajuće parametre Sham grupe pacova. Hroničan
tretman estradiol-diproprionatom doveo do značajnog povećanja (p<0.05) volumenske
gustine CRH/cFos neurona, intenziteta obojenosti CRH neurosekreta u ME, apsolutnog
broja ACTH ćelija i nivoa ACTH u cirkulaciji; do značajnog smanjenja (p<0.05)
volumenske i numeričke gustine i intenziteta obojenosti ACTH ćelija; dok nije uticao na
volumen PVN, volumensku gustinu CRH neurona i volumen ACTH ćelija; sve u
odnosu na odgovarajuće parametre Orx1 grupe. Hroničan tretman genisteinom je doveo
do povećanja (p<0.05): volumenske gustine CRH/cFos neurona PVN, volumenske
gustine i apsolutnog broja ACTH ćelija i nivoa ACTH u cirkulaciji; do smanjenja
(p<0.05) numeričke gustine i intenziteta obojenosti ACTH ćelija; dok nije uticao na
volumen PVN, volumensku gustinu CRH neurona PVN, intenzitet obojenosti CRH
neurosekreta u ME i volumen ACTH ćelija; sve u odnosu na odgovarajuće parametre
Orx2 grupe. Hroničan tretman daidzeinom je doveo do povećanja (p<0.05) volumenske
gustine CRH/cFos neurona i nivoa ACTH u cirkulaciji; smanjenja (p<0.05) volumenske
gustine CRH neurona; dok nije uticao na volumen PVN, intenzitet obojenosti CRH
neurosekreta u ME, volumensku i numeričku gustinu, apsolutni broj, volumen i
intenzitet obojenosti ACTH ćelija; sve u odnosu na odgovarajuće parametre Orx2 grupe.
Rezultati dobijeni u ovoj studiji ukazuju na stimulatorni efekat genisteina na
histološke, stereološke i biohemijske parametre somatotropnog i adrenokortikotropnog
sistema, dok daidzein pokazuje nešto manje izražen stimulatorni efekat na pomenute
sisteme. Ova studija predstavlja solidnu osnovu za dalja istraživanja mehanizama
delovanja genisteina, odnosno daidzeina na somatotropni i adrenokortikotropni sistem,
kao i za njihovu potencijalnu terapijsku korisnost.
Кључне речи:
Genistein; Daidzein; GHRH; SS; GH ćelije; CRH; ACTH ćelijeИзвор:
University of Belgrade, Faculty of Biology, 2012, 1-183Финансирање / пројекти:
- Одговор неуроендокриног система пацова на одабране биљне екстракте, фитоестрогене, стероидне и пептидне хормоне (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-173009)
URI
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=24https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:2269/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=1024496818
http://nardus.mpn.gov.rs/123456789/2040
https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/2426