Ekologija, biodiverzitet i konzervacija slatkovodnih školjki familije Unionidae u Srbiji
Еcology, biodiversity and conservation of freshwater mussels family
Тип документа:
Докторска теза (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Slatkovodne školjke iz familije Unionidae, predstavljaju jednu od
najznačajnijih i široko rasprostranjenih komponenata vodenih ekosistema kopnenih
voda. Ekološka uloga ove taksonomske grupe u vodenim ekosistemima je od velikog
značaja, s obzirom da predstavlja bitan element strukture i funkcije bentosnih
zajednica. Raznovrsnost i rasprostranjenje unionida, do sada, nije adekvatno proučeno
u Srbiji, kako u pogledu broja vrsta, tako i u odnosu na opšte poznavanje
rasprostranjenja pojedinih vrsta i faktora koji utiču na pojavu taksona i gustinu
populacija.
Ciljevi ovog istraživanja bili su: pregled ukupnog broja vrsta u Srbiji;
analiza strukture i dinamike populacija unionida; definisanje odnosa vrsta i
najznačajnijih parametara okruženja; analiza morfološke varijabilnosti različitih
populacija, primenom metoda geometrijske i tradicionalne morfometrije i kao
krajnji cilj, procena rizika od izumiranja akvatičnih vrsta na nacionalnom nivou i
predlog strategije konzervacije.
Materijal korišćen za analizu prikupljen je pri realizacije više
nacionalnih i međunarodnih projekata u periodu 2001.-2013. godina. Osim
savremenih istraživanja, analizom su obuhvaćeni i istorijski podaci, dobijene na
osnovu pregleda dostupne zbirke Ante Tadića, Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, iz
perioda 1953.-1972.
Sveobuhvatnom analizom materijala, na prostoru Srbije je utvrđeno prisustvo
7 vrsta slatkovodnih školjki iz familije Unionidae, svrstanih u četiri roda. Najveći
diverzitet i brojnost populacije zabeleženi su u donjim tokovima velikih
ravničarskih reka (zoni potamona). U radu je dat detaljan pregled sastava zajednica
istraživanih slivova, sa prikazom taksonomskih i ekoloških karakteristika
pojedinačnih vrsta.
Poredeći istorijske podatke o nalazima vrsta i savremena istraživanja,
uočene su promene u veličini areala i populacionoj dinamici pojedinih taksona.
Značajno smanjenje areala, odnosno potpuno povlačenje sa prostora gde je nekada
nalažena, utvrđeno je za vrstu A. cygnea, a kao njeni refugijumi mogu se označiti
lentički ekosistemi kakve su akumulacije, jezera i barsko močvarna područja u
Srbiji.
Na osnovu istorijskih podataka utvrđeno je da je vrsta U. crassus nekada bila
široko rasprostranjena i jedna od najprisutnijih vrsta na celom području Srbije do
sredine 70-ih godina prošlog veka. Nakon tog perioda, istraživanjima izvršenim u
poslednjih nekoliko dekada, uočen je pad brojnosti populacije ove vrste i samo
sporadični nalazi na ograničenom prostoru. Najnovija istraživanja ukazuju na
pozitivan populacioni trend ove vrste, pri čemu se naročito izdvaja sliv Save.
Ispitivanje odnosa prisutnih vrsta prema fizičko-hemijskim
karakteristikama vode na analiziranim lokalitetima, pokazalo je da su najvažniji
fizičko-hemijski parametri: koncentracija kalcijuma, ukupna tvrdoća vode, BPK,
HPK, koncentracija nitrata i amonijum jona. Rezultati kanonijske korespondentne
analize ukazuju na očekivano veću osetljivost vrste U. crassus na BPK5, HPK,
koncentraciju nitrata i amonijum jona, odnosno veću toleranciju vrste A. anatina na
pomenute faktore.
Kao najznačajniji parametri uticaja na zajednicu slatkovodnih školjki, iz
grupe teških metala, izdvajaju se koncentracije bakra, olova i kadmijuma u vodi.
Rezultati kanonijske korespondentne analize ukazuju na povećanu osetljivost vrste U.
crassus na ove faktore, dok je veća tolerancija utvrđena za A. anatina.
Primenom metoda geometrijske morfometrije, analizirana je varijabilnost
veličine i oblika levog kapka ljušture različitih populacija savremenih uzoraka
školjki i analiza jedinki koje su pripadale muzejskim uzorcima. Geometrijsko
morfometrijskom analizom recentnih uzoraka potvrđeno je postojanje statistički
značajnih međupopulacionih razlika u varijabilnosti veličine i oblika
morfoloških struktura. Analizom varijavilnosti morfoloških struktura uzoraka iz
muzejske zbirke, primenom metoda geometrijske morfometrije, nije potvrđeno
postojanje značajnih razlika u varijabilnosti veličine i oblika različitih podvrsta,
izuzev u slučaju U. tumidus.
Analizom varijabilnosti ljuštura na osnovu devet dužinskih karaktera,
primenom tradicionalnog morfometrijskog pristupa, utvrđeno je postojanje
međupopulacionih razlika i sličan trend odstupanja kao i pri geometrijsko
morfometrijskoj analizi.
Primenom modifikovanog modela ESHIPPO-PD, utvrđen je rizik od izumiranja i
prioritet konzervacije na lokalnom nivou za analizirane vrste. Za U. crassus, P.
complanata i A. cygnea određen je prvi stepen prioriteta zaštite, odnosno visok nivo
rizika od izumiranja na nacionalnom nivou. Umereni rizika od izumiranja (II stepen
prioriteta konzervacije) ocenjen je za vrste U. pictorum i A. anatina, dok se za U.
tumidus uočava da je rizik od izumiranja manji (III stepen prioriteta zaštite).
Analizom elemenata modela (ES+HIPPO+PD), izdvajaju se faktori koji najviše utiču
na ugroženost datih vrsta i na taj način omogućavaju definisanje adekvatnih mere
konzervacije na nacionalnom nivou.
Кључне речи:
Unionidae; Ekologija; Strategija konzervacije; BiodiverzitetИзвор:
University of Kragujevac, Faculty of Science, 2016, 1-157Финансирање / пројекти:
- Биосенсинг технологије и глобални систем за континуирана истраживања и интегрисано управљање екосистемима (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-43002)
- Мерење и моделирање физичких, хемијских, биолошких и морфодинамичких параметара река и водних акумулација (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-37009)
URI
http://eteze.kg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2887https://fedorakg.kg.ac.rs/fedora/get/o:643/bdef:Content/download
https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/2435