Uticaj primene valproične kiseline tokom priploda i gestacije na animalnom modelu miša - efekat na psihomotorni razvoj kod potomaka
Influence of valproic acid application during breeding and gestation in the mouse animal model - effect on psychomotor development in offspring
2014
Preuzimanje 🢃
Autori:
Podgorac, JelenaOstala autorstva
Sekulić, SlobodanJakovljević, Vladimir
Milovanović, Dragan
Milanović, Desanka
Tip dokumenta:
Doktorska teza (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt:
Osnovni cilj ove doktorske disertacije je bio da se ispitaju posledice intrauterinog izlaganja različitim dozama valproata na tok fizičkog i psihomotornog razvoja jedinki miša. Ispitivani su efekti valproata na CNS-u u subterapijskim dozama i dozno- zavisni efekat. Testovi primenjeni na potomstvu su u literaturi okarakterisani kao odgovarajući za procenu stanja motornog i senzornog sistema u određenoj fazi postnatalnog razvoja. Određeni testovi, pored opšte motorne sposobnosti, omogućavali su i procenu ponašanja tipa anksioznosti / depresije, hiper- i hipoaktivnosti jedinki.
Metode. U eksperimentima su korišćene ženke i mužjaci zdravih laboratorijskih miševa soja NMRI, odabrane metodom slučajnog izbora iz okota na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Eksperiment je počinjao sparivanjem dve ženke i jednog mužjaka u jednom kavezu. Shodno tretmanu, oformljeno je 5 eksperimentalnih grupa i to jedna kontrolna (n=9 ženki), koja je bila tretirana fiziološkim rastvorom (Natrii Chloridi Infundibule 0,9%, HemofarmhospitalLogica), i 4 grupe koje su tretirane valproatom (Valproic acid sodium salt – 2 propylpentanoic sodium, ≥98, P4543 Sigma Aldrich) u dozi od 50 mg/kg, 100 mg/kg, 200 mg/kg ili 400 mg/kg (n=10-11 ženki po grupi). Natrijumova so valproinske kiseline rastvarana je u fiziološkom rastvoru. Injeciranje je obavljano svakodnevno, od momenta sparivanja, tokom čitavog perioda priploda i gestacije. Nakon rađanja potomstva tretman je prestajao i ženke su sa svojim potomstvom odvajane u zasebne kaveze. Pristup hrani i vodi je bio neograničen.
Procenjivan je odgovor potomstva u sledećim testovima: (1) test refleksa uspravljanja , (2)test kačenja o rep, (3) test izlaganja vrućoj ploči, (4) test uzdignutog krstastog lavirinta, (5) test otvorenog polja
Rezultati. Kontinuirana primena različitih doza valproata (50, 100, 200 i 400 mg/kg) na ženkama miša NMRI soja u periodu priploda ima negativan dozno-zavisni uticaj na fertilitet, a kontinuirana primena u periodu priploda i gestacije na smrtnost ženki (akcenat na visokim dozama). Tretman nema značajnog uticaja na telesnu težinu ženki.
Intrauterino izlaganje valproatu ima negativan uticaj na telesnu težinu jedinki tokom postnatalnog razvoja, uključujući period adolescencije. Tretman je povezan i sa kašnjenjem u otvaranju očiju jedinki u periodu do 15. dana postanatalnog razvoja.
Intrauterino izlaganje različitim dozama valproata značajno utiče na ponašanje jedinki u testu uspravljanja. Shodno starosti jedinki efekat tretmana se ogleda kako u kvalitetu (tipu) odgovora i u vremenu koje je potrebno jedinki da se uspravi.
Tretman valproatom tokom prenatalnog perioda utiče na ishod testa kačenja o rep kada se jedinke testiraju u periodu od 5. do 10. postnatalnog dana (sa akcentom na doze 200 mg/kg i 400 mg/kg). Kod jedinki starih 15 postnatalnih dana posledice tretmana nisu uočene.
Intrauterino izlaganje valproatu značajno utiče na ishod u testu izlaganja vrućoj ploči jedinki starih 25 i 32 postnatalna dana. Efekat se ogleda u povećanju broja jedinki koje neadekvatno odgovaraju na test, kao i u produženoj latenci odgovora na stimulus kod jedinki koje adekvatno odgovore na test.
Izlaganje majki tokom trudnoće valproatu značajno utiče na ponašanje adolescentnog potomstva (PND35) u testu uzdignutog krstastog lavirinta, a posledice su dozno- i polno-specifične. U testu otvorenog polja (PND40), izlaganje majki tokom trudnoće valproatu značajno utiče na ponašanje adolescentnog potomstva oba pola. Shodno primenjenoj dozi, efekat se ogleda u finom narušavanju analiziranih parametara (lokomotorna, stereotipna ili vertikalna aktivnost) u određenom periodu boravka u otvorenom polju.
Zaključak. Primenjeni eksperimentalni model kontirnuirane aplikacije valproata tokom priploda i gestacije na jedinkama miša je u korelaciji sa njegovom terapijskom primenom u tretmanu epilepsija tokom trudnoće u humanoj populaciji. Rezultati dobijeni u našim istraživanjima su jasno ukazali da posledice intrauterinog izlaganja valproatu zavise kako od primenjene doze tako i od pola potomstva. Od posebnog značaja su pokazatelji da subterapijske doze valproata primenjene tokom gestacije značajno utiču na psihomotorni razvoj jedinki. U metodološkom smislu naši eksperimenti su pokazali da za pravilno sagledavanje posledica intrauterinog izlaganja valproatu mora da postoji adekvatan opseg postnatalnih starosti jedinki. Shodno činjenici da je metabolizam valproata kod jedinki miševa ubrzan u odnosu na metabolizam ovog leka u humanoj populaciji, kritički pristup u aproksimaciji podataka dobijenih iz animalnog modela miša na ljudsku populaciju je neophodan.
Cilj ove doktorske disertacije je bio da se ispitaju posledice intrauterinog izlaganja različitim dozama valproata (sa akcentom na subterapijske doze) na psihomotorni razvoj jedinki miša, koje su testirane u različitim fazama postnatalnog razvoja. Baterija testova za ispitivanje ponašanja koja je upotrebljena tokom ove studije uključivala je sledeće testove: test refleksa uspravljanja i test kačenja o rep – tokom prve dve postnatalne nedelje, test izlaganja vrućoj ploči – u periadolescentnoj fazi, test uzdignutog krstastog lavirinta i test otvorenog polja – tokom adolescencije.
Podaci dobijeni u testu refleksa uspravljanja i testu kačenja jedinke o rep su jasno ukazali na kašnjenje u razvoju senzornog i motornog sistema jedinki koje su tokom gestacije bile izložene različitim dozama valproata, koje je uočljivo kroz kvalitativno i kvantitativno drugačiji odgovor jedinki na date testove u periodu ranog postnatalnog razvoja. Velike fizičke anomalije nisu detektovane, ali je jasno pokazan negativan uticaj intrauterinog izlaganja valproatu na telesnu težinu i otvaranje očiju. Podaci dobijeni u testu vruće ploče su dodatno ukazali na kašnjenje u sazrevanju senzornog sistema značajnog za percepciju bolnog stimulusa, sa posebnim akcentom na uticaj malih
5
doza valproata. Testovi primenjeni na jedinkama u periodu adolescencije su ukazali da intrauterino izlaganje valproatu izaziva polno- i dozno-specifične promene u ponašanju, u smislu anksiozno/depresivnih stanja kod jedinki muškog pola usled primene velikih doza valproata i hiperaktivnih stanja kod jedinki ženskog pola usled primene malih doza valproata.
Rezultati dobijeni u ovom istraživanju pružaju mogućnost sagledavanja posledica primene valproata tokom trudnoće na funkcionisanje centralnog nervnog sistema potomstva, sa aspekta ponašanja. U skladu sa literaturom, naši eksperimenti su ukazali da intrauterino izlaganje valproatu izaziva kompleksne promene u ponašanju potomstva, usled morfo-funkcionalnih poremećaja u određenim moždanim regionima. Ipak, ostaje da se precizno utvrde neuralni korelati bihejvioralnih efekata opisanih u našoj studiji koja je za model imala kontinuiranu primenu valproata tokom čitave gestacije, što je eksperimentalno za sada nedovoljno ispitano.
Ključne reči:
Valproinska kiselina; Gestacija; Psihomotorni razvoj; Animalni modelIzvor:
University of Kragujevac, Faculty of Medical Sciences, 2014, 1-133Finansiranje / projekti:
- Neurološki razvoj kod prenatalne izloženosti ploda antiepileptičnoj terapiji (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-175006)
URI
http://eteze.kg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=1324https://fedorakg.kg.ac.rs/fedora/get/o:409/bdef:Content/download
http://nardus.mpn.gov.rs/123456789/3741
https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/2441