Kvalitativno-kvantitativne promene ihtiofaune u protočnim dunavskim akumulacijama posle izgradnje brana đerdapskih hidrolelektrana
Qualitative and Quantitative Changes in the Ichtyofauna of the Danubian Reservoirs after the Construction of the Iron Gates Hydropower Plants Dams
2018
Аутори:
Lenhardt, MirjanaĐikanović, Vesna
Hegediš, Aleksandar
Višnjić-Jeftić, Željka
Skorić, Stefan
Smederevac-Lalić, Marija
Petanović, Radmila
Тип документа:
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
,
© Serbian Academy of Sciences and Arts
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Izgradnjom brana se prekida longitudinalni kontinuitet reke čime se značajno utiče na kvalitativan i kvantitativan sastav ihtiofaune u novonastalim akumulacijama, kao i na sektoru reke nizvodno od brane. Izrazito negativan efekat se ispoljava na populacijama migratornih vrsta riba, gde su posebno ugrožene anadromne vrste koje migriraju iz mora u reke radi mresta. Izgradnja brana, Đerdap I na 943 kilometru Dunava 1970. godine i Đerdap II na 863 kilometru Dunava 1984. godine, je negativno uticala na brojnost populacija vrsta riba iz porodica Acipenseridae (jesetri) i Clupeidae (haringi), koje migriraju iz Crnog mora u Dunav radi mresta. Nakon izgradnje brane Đerdap II u srpskom delu Dunava, mrest ovih vrsta je moguć samo na 17,4 kilometara toka nizvodno od brane do granice sa Bugarskom. Kao posledica pregrađivanja Dunava u komercijalnim izlovima ribara se umesto ekonomski veoma cenjenih jesetarskih vrsta, kao što su moruna (Huso huso), ruska jesetra (Acipenser gueldenstaedtii) i pastruga (Acipenser stellatus), javljaju ekonomski manje cenjene alohtone vrste riba kao što su tolstolobik beli (Hypophthalmichthys molitrix), tolstolobik sivi (Hypophthalmichthys nobilis), beli amur (Ctenopharyngodon idella) i babuška (Carassius gibelio). Iako potamodromna vrsta, koja migrira samo u okviru reka, kečiga (Acipenser ruthenus) takođe pokazuje smanjenje brojnosti populacija posle izgradnje brana, pri čemu su u ulovima zastupljene mlađe uzrasne klase u odnosu na period pre izgradnje brana. Uspor brzine toka Dunava u akumulacijama je omogućio širenje alohtonih vrsta riba. Od ranih sedamdesetih, zabeleženo je širenje predstavnika familije glavoča (Gobiidae ) duž Dunava, uglavnom zahvaljujući izgradnji brana i kanala. Danas su sve jesetarske vrste, osim kečige, označene na Crvenoj listi IUCN kao kritično ugrožene, dok su dve vrste haringi (Alosa immaculata i Alosa tanaica) zaštićene u Srbiji. U cilju zaštite biodiverziteta ihtiofaune na ovom području neophodno je započeti studije za izgradnju ribljih staza na pomenutim branama, što može voditi ka oporavku populacija jesetarskih i drugih migratornih vrsta u ovom delu Dunava, kao i obnavljanju njihovog komercijalnog izlova.
Кључне речи:
Jesetarske vrste; Clupeidae; Alohtone vrste riba; Gobiidae; Komercijalni ribolov; Ugrožene vrste ribaФинансирање / пројекти:
- Рибе као биоиндикатори стања квалитета отворених вода Србије (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-173045)
У:
- Petanović R, editor. Ecological and Economic Significance of Fauna of Serbia: proceedings of the scientific meeting held on November, 2016. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts; 2018. p. 143–67. (Scientific meetings; 171. Department of Chemical and Biological Sciences; 12).
URI
https://www.sanu.ac.rs/ekoloski-i-ekonomski-znacaj-faune-srbije/https://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/3271
http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=99999&rid=265605388&fmt=11&lani=sc