Promena koncentracije HSP 70 u mozgu gubara (Lymantria dispar) kao potencijalni biomarker sredinskog zagađenja
2013
Аутори:
Grčić, AnjaIlijin, Larisa
Vlahović, Milena
Mrdaković, Marija
Matić, Dragana
Nenadović, Vera
Perić Mataruga, Vesna
Остала ауторства
Jerinić-Prodanović, DušankaТип документа:
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
,
© 2013 by Entomological Societe of Serbia
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Konstantna prisutnost zagađivača u okruženju, uslovljena dejstvom ekoloških i
antropogenih faktora, utiče na sve biološke sisteme, uključujući i insekte. Gubar (Lymantria
dispar) je polifagna herbivorna vrsta čije se populacije hrane sa više od 500 vrsta biljaka
domaćina. Kontaminiranost životne sredine teškim metalima posledica je industrijskog
razvoja i neadekvatnog odlaganja i uništavanja sekundarnih sirovina. Kadmijum je izuzetno
toksičan teški metal koji usled progresivne akumulacije u ekosistemima, preko ishrane postaje
lako dostupan organizmima. Napredak čovečanstva doveo je i do globalnog porasta
temperature, koja ima kako direktan uticaj na insekte, tako i indirektne efekte kroz trofičke
interakcije. Sinergističko delovanje povišene temperature i teških metala menja fiziologiju i
biohemijske karakteristike biljki hraniteljki što se odražava na osobine fitofagnih insekata.
Heat shock proteini (HSP) su grupa visoko konzerviranih, funkcionalno sličnih proteina koji
po principu šaperona regulišu uklanjanje, popravku, pravilno uvijanje i zaštitu proteina od
razgradnje. Izuzetna osetljivost i porast koncentracije HSP a posebno HSP 70 kod insekata,
pod dejstvom različitih tipova stresora, čini ovaj protein potencijalnim biomarkerom prisustva
zagađivača.
Cilj našeg rada bio je da ispitamo hronične efekte povišene temperature, kadmijuma i
sinergističko delovanje ovih stresora na koncentraciju HSP 70 u mozgovima gusenica gubara,
koje potiču sa zagađenjem opterećenog (Obrenovac, ,,TENT" - zagađena populacija, ZP) i
neopterećenog (Kosmaj - nezagađena populacija, NP) lokaliteta.
Nakon piljenja, gusenice su hranjene veštačkom dijetom, sa ili bez dodatka kadmijuma (50 ug
Cd/g suve mase hrane), na 23 ili 28 C, do trećeg dana četvrtog larvenog stupnja kada su
žrtvovane. Određena je koncentracija HSP 70 u homogenatima mozga indirektnom ELISA-om. Korišćena su Mouse Monoclonal Anti-Heat Shock Protein 70 Sigma, i Anti-Mouse IgG -
Peroxidase Sigma, antitela.
Uočen je značajan porast koncentracije HSP 70 u svim tretiranim grupama, u odnosu na
kontrolne grupe gusenica, pri čemu je porast veći kod jedinki iz zagađene populacije. Grupe
tretirane kombinacijom dva stresora, pokazuju najveći porast koncentracije HSP 70, kod obe
populacije, u odnosu na kontrolnu grupu. Jedinke iz nezagađene populacije osetljivije su na
tretman kadmijumom, sa većom ekspresijom HSP 70, dok jedinke iz zagađene populacije
odlikuje veća koncentracija HSP 70 posle tretmana povišenom temperaturom.
Rezultati ukazuju na to da populaciono poreklo gubara ima uticaj na produkciju HSP 70 pri
delovanju različitih stresora. Populacija koja je dugi niz godina bila izložena zagađenjima daje
intenzivniji odgovor. Dobijeni rezultati ukazuju da praćenje HSP 70 kod široko
rasprostranjene, štetne insekatske vrste gubara pokazuje atribute osetljivog biomarkera
intenziteta ove vrste industrijskog zagađenja.
Финансирање / пројекти:
- Утицај магнетних поља и других срединских стресора на физиолошке одговоре и понашање различитих врста (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-173027)
У:
- Jerinić-Prodanović D, editor. Plenary Lectures and Abstracts. Symposium of Entomologists of Serbia 2013 with International Participation; 2013 Sep 18-22; Tara, Serbia. Belgrade: Entomological Society of Serbia; 2013. p. 30.