Karakterizacija ekološkog i konzervacionog statusa zidnog guštera (Podarcis muralis) u Vojvodini, Srbija
Characterisation of ecological and conservational status of Common Wall Lizard (Podarcis muralis) in Vojvodina province, Serbia
Апстракт:
U tezi je dat opis ekološke niše zidnog guštera (Podarcis muralis) u Vojvodini, Srbija kao i detaljan prikaz distribucije vrste u regionu. Dodatno, kvantifikovana je stabilnost razvića jedinki zidnog guštera na gradijentu urbanizacije u Vojvodini. Konačno, ekološki i konzervacioni status vrste u region je opisan. Karakteristike ekološke niše su analizirane korišćenjem ENFA i MaxEnt metoda modelovanja, koristeći se eko-geografskim varijablama koje su dobijene obradom bioklimatskih, varijabli vodnog režima, orografskih i stanišnih varijabli. Dobijeni modeli su poređeni sa modelima za peripanonsku i planinsko-kotlinsku Srbiju jer je naša pretpostavka da obrazac distribucije zidnog guštera u Vojvodini je uslovljen ekološkim signalima koji su specifični za Vojvodinu, a nisu prisutni u preostala dva ekoregiona. Modeli ekološke niše zidnog guštera u Vojvodini su se značajno razlikovali od modela za peripanonsku i planinsko-kotlinsku Srbiju. Razlike u modelima su interpretirane i povezane sa bionomijom vrste. Modeli ekološke niše su pokazale široku distribuciju zidnog guštera kroz urbana staništa u Vojvodini i jasnu povezanost sa staništima ovog tipa. Posebno je uočena veza između prisustva vrste i ivičnih urbanih i industrijskih staništa, kao i izbegavanje poljoprivrednih staništa. U druga dva područja nije indentifikovan ovoliko snažan afinitet prema urbanim staništima, već je uočeno da i drugi stanišni tipovi kao i orografske strukture imaju veću značajnost. Sveukupno, utvrđeno je da bionomski signali, povezani sa stanišnim strukturama, u odnosu na scenopoetičke signale, vezane za abiotičke uslove sredine, su značajniji za opisivanje prostora ekološke niše u celoj Srbiji. Kako se urbane sredine smatraju stresnijim okruženjem, što predstavlja izazov individualnoj adaptivnoj vrednosti jedinke, analizirali smo razvojnu stabilnost zidnog guštera na gradijentu urbanizacije te smo dali uvid u postojanje eventualnih mehanizama kojima jedinke prevazilaze stresne uslove. Stabilnost razvića je kvantifikovana analizirajući fluktuirajuću asimetriju folidoze diskretnih morfoloških struktura kao i fluktuirajuću asimetriju, alometriju, modularnost i integraciju pileusa i učestalost fenodevijanata pileusa. Rezultati analiza su ukazali da se jedinke urbanih i suburbanih populacija ne razvijaju pod stresnijim uslovima u odnosu na jedinke iz prirodne populacije, ali i da jedinke iz urbanih i suburbanih populacija imaju kanalisanije razviće. Široka distribucija, uska povezanost sa urbanim staništima i adaptiranost na novo okruženje navodi na zaključak da, suprotno od dosadašnje dijagnoze, zidni gušter se može smatrati autohtonom vrstom na području Vojvodine.