Приказ основних података о документу

Promene aktivnosti antioksidativnog sistema tokom razvića stonoge Scolopendra cingulata (Chilopoda)

dc.contributorŽivić, Miroslav
dc.contributorPetković, Branka
dc.creatorBorković-Mitić, Slavica
dc.creatorMitić, Bojan
dc.creatorVranković, Jelena
dc.creatorStojanović, Dalibor
dc.creatorPavlović, Slađan
dc.date.accessioned2023-07-18T09:13:25Z
dc.date.available2023-07-18T09:13:25Z
dc.date.issued2022
dc.identifier.isbn978-86-81413-09-8
dc.identifier.urihttp://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/5932
dc.description.abstractАнтиоксидативни ензими су важан механизам одбране од реактивних врста кисеоника (ROS) и, као и многи други биохемијски системи, њихова ефикасност може да варира у зависности од фазе развића и других физиолошких аспеката организма. У овој студији испитивали смо промене у антиоксидативној одбрани током развића медитеранске врсте стоноге Scolopendra cingulata (Chilopoda). Попут других бескичмењака који живе у аеробним условима, и ова стонога поседује кључне антиоксидативне ензиме – супероксид дисмутазу (SOD), каталазу (CAT), глутатион пероксидазу (GSH-Px), глутатион редуктазу (GR) и глутатион Sтрансферазу (GST). Активност ових ензима је била најнижа у ембрионалној фази, а њено значајно повећање током ране постембриогенезе учинило је слободноживеће јединке (стадијум адолесценс) спремнијим за суочавање са условима у којима настаје већа количина ROS. Наши резултати су показали да промена активности антиоксидативних ензима, приликом преласка из јувенилне у адултну фазу (матурус јуниор, матурус и матурус сениор), је вероватно последица бројних развојних процеса интезивираних у том стадијуму. Важно је да је поред физиолошких и фактора средине, онтогенетски развој такође одлучујући фактор нивоа антиоксидативних ензима код ових животиња.sr
dc.description.abstractAntioksidativni enzimi su važan mehanizam odbrane od reaktivnih vrsta kiseonika (ROS) i, kao i mnogi drugi biohemijski sistemi, njihova efikasnost može da varira u zavisnosti od faze razvića i drugih fizioloških aspekata organizma. U ovoj studiji ispitivali smo promene u antioksidativnoj odbrani tokom razvića mediteranske vrste stonoge Scolopendra cingulata (Chilopoda). Poput drugih beskičmenjaka koji žive u aerobnim uslovima, i ova stonoga poseduje ključne antioksidativne enzime – superoksid dismutazu (SOD), katalazu (CAT), glutation peroksidazu (GSH-Px), glutation reduktazu (GR) i glutation Stransferazu (GST). Aktivnost ovih enzima je bila najniža u embrionalnoj fazi, a njeno značajno povećanje tokom rane postembriogeneze učinilo je slobodnoživeće jedinke (stadijum adolescens) spremnijim za suočavanje sa uslovima u kojima nastaje veća količina ROS. Naši rezultati su pokazali da promena aktivnosti antioksidativnih enzima, prilikom prelaska iz juvenilne u adultnu fazu (maturus junior, maturus i maturus senior), je verovatno posledica brojnih razvojnih procesa inteziviranih u tom stadijumu. Važno je da je pored fizioloških i faktora sredine, ontogenetski razvoj takođe odlučujući faktor nivoa antioksidativnih enzima kod ovih životinja.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBelgrade: Serbian Biological Societysr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200007/RS//sr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200178/RS//sr
dc.rightsopenAccesssr
dc.sourceKnjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbiasr
dc.subjectAntioksidativni zaštitni sistemsr
dc.subjectScolopendra cingulatasr
dc.subjectRazvićesr
dc.titleПромене активности антиоксидативног система током развића стоноге Scolopendra cingulata (Chilopoda)sr
dc.titlePromene aktivnosti antioksidativnog sistema tokom razvića stonoge Scolopendra cingulata (Chilopoda)sr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseARRsr
dc.rights.holder© 2022 by the Serbian Biological Societysr
dc.description.otherŽivić M, Petković B, editors. Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije: Osnovna i primenjena istraživanja: Metodika nastave; 2022 Sep 21-25; Zlatibor, Serbia. Belgrade: Serbian Biological Society; 2022. p. 176.sr
dc.citation.spage176
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.identifier.cobiss75026697
dc.identifier.fulltexthttps://radar.ibiss.bg.ac.rs/bitstream/id/13907/bitstream_13907.pdf
dc.citation.rankM62
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5932


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу