Alelopatija banatskog božura (Paeonia officinalis L. 1753 ssp. banatica (Rochel) soó 1945), panonskog endema i relikta
Allelopathy of Paeonia officinalis L. 1753 ssp. banatica (Rochel) soó 1945, a Pannonian endemic and relict species
2000
Тип документа:
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт:
Banatski božur (Paeonia officinalis L. 1753 ssp. banatica (Rochel) Soó 1945) je panonski endem i relikt. Kao ugrožena vrsta koja iščezava, prema pravilima IUCN zaštićen je i uvršćen u Crvenu knjigu flore Srbije. U Deliblatskoj Peščari postoji samo jedna populacija sa 74 jedinke u lužnjakovoj zajednici (lokalitet Flamunda) smanjene reproduktivne sposobnosti, što je verovatno posledica negativnog alelopatskog uticaja dominantnih vrsta iz sprata drveća, žbunova i zeljastih biljaka na banatski božur. Stoga smo pristupili alelopatskim istraživanjima koja su obuhvatila analizu i merenje količine fenolnih kiselina i ukupnih fenola u stelji i zemljištu ove zajednice. Rezultati pokazuju da površinski sloj zemljišta pod banatskim božurom, sadrži 34,36/μg g1 slobodnih i 564,42 μg g1 vezanih ukupnih fenola. Dublji sloj zemljišta (10-20 sm) sadrži znatno manju količinu slobodnih (samo 4,44 μg g1) i 571,73 μg g1 ukupnih vezanih fenola. U površinskom sloju zemljišta su detektovane samo tri slobodne fenolne kiseline (p-kumarinska, p-hidroksibenzoeva i vanilinska) u malim količinama (0,57-1,69 μg g1). Dublji sloj zeljišta nije sadržao p-kumarinsku kiselinu. Zeljište pod banatskim božurom sadrži pet fenolnih kiselina u vezanom stanju, pri čemu najviše ima p-kumarinske i vanilinske kiseline (10,22-30,70 μg g1). Ne postoji razlika u količini vezanih fenolnih kiselina u površinskom i dubljem zeljišnom sloju, pošto su ravnomerno raspoređene. U stelji koja se sastoji od delimično razloženog lišća i grančica trepetljike, gloga, bele topole, hrasta lužnjaka i dr. izmereno je 10,13 μg g1 slobodnih i 14.09 μg g1 vezanih ukupnih fenola. Ona sadrži pet fenolnih kiselina, pri čemu preovlađuju vezani oblici. Najviše ima p-kumarinske, vanilinske i siringinske kiseline (61,78-194,49 μg g1). Ona sadrži 5 fenolnih kiselina, pri čemu preovlađuju vezane forme. Najviše ima p-kumarinske, vanilinske i siringinske (61,78-194,49 μg g1). Diskutovana je moguća uloga fenolnih jedinjenja dominantnih vrsta biljaka u fitocenozi u smanjenju brojnosti božura. U lužnjakovoj zajednici sa banatskim božurom, dobro je razvijen sprat žbunova i zeljastih biljaka (ima više od 60 biljnih vrsta), koje mogu negativno uticati na povećanje populacije božura. Kao meru za poboljšanje uslova za opstanak ove reliktne i endemične vrste naše Flore, potrebno je iz neposredne blizine populacije banatskog božura (na rastojanju od 3-4 m) uklanjati sve biljne vrste koje na bilo koji način mogu negativno uticati (biohemijski uticaj fenolnih jedinjenja dominantnih vrsta, zasena, konkurencija za vodu, mineralne materije i prostor).