Приказ основних података о документу

dc.creatorMačukanović-Jocić, Marina
dc.creatorJarić, Snežana
dc.date.accessioned2023-10-11T07:30:24Z
dc.date.available2023-10-11T07:30:24Z
dc.date.issued2012
dc.identifier.isbn978-86-83017-23-2
dc.identifier.urihttp://herboloskodrustvo.rs/wp-content/uploads/2019/08/Kongres2012.pdf
dc.identifier.urihttp://radar.ibiss.bg.ac.rs/handle/123456789/6187
dc.description.abstractU ovom radu analizirana je zastupljenost i medonosni potencijal apiflore u zajednici strnih žita Consolido-Polygonetum avicularis Kojic i sar., 1973., da bi se ustanovio njen znacaj za medonosnu pcelu, tj. doprinos segetalnih medonosnih biljaka navedene agrofitocenoze u pcelinjoj paši na podrucju južnog Srema. U floristickom sastavu ass. Consolido-Polygonetum avicularis zabeleženo je 77 vrsta, od kojih su 64 medonosne, što cini 83,1% zajednice. Najveci broj vrsta pripada familijama Asteraceae (20), Fabaceae (7), Polygonaceae (6), Lamiaceae (5) i Brassicaceae (5). Medonosnosti ove zajednice najviše doprinose vrste koje se odlikuju istovremeno velikom brojnošcu i visokim intenzitetom nektarske i/ili polenske produkcije kao što su: Cirsium arvense, Rubus caesius, Daucus carota, Stachys anuua, Lycopus europaeus i Galega officinalis. Medjutim, u ispitivanoj zajednici su prisutne medonosne vrste ciji je doprinos u pcelinjoj paši minimalan, bilo zato što su relativno malo zastupljene bez obzira na intenzivnu nektarsku i/ili polensku produkciju, (Lythrum salicaria, L. hyssopifolia, Trifolium pratense, Medicago sativa, M. lupulina) ili zato što imaju najniže vrednosti indeksa nektarske i polenske produkcije (Sinapis arvensis, Polygonum aviculare, P. convolvulus, Veronica chamaedrys, V. persica, Verbena officinalis, Convolvulus arvensis). U ispitivanoj zajednici zabeleženo je 12 anemofilnih vrsta, koje, s obzirom da se oprašuju vetrom, ne proizvode nektar. U ovoj grupi se nalaze vrste iz familija Poaceae i Cyperaceae koje nemaju nikakvog znacaja za medonosnu pcelu i ostale insekte polinatore, ali, i biljke koje bi u izvesnim uslovima mogle da budu izvor polena za medonosnu pcelu (Rumex crispus, R. palustris, Ambrosia artemisiifolia, Plantago major). S obzirom da je u ispitivanoj agrofitocenozi, tj. usevu pšenice, brojnost i pokrovnost segetalnih medonosnih vrsta, pa cak i onih sa najvišim medonosnim potencijalom, znacajno niža u odnosu na okolne livadske zajednice, kao i na cinjenicu da se edifikatori Consolida regalis i Polygonum aviculare odlikuju veoma slabom nektarskom i polenskom produkcijom, doprinos zajednice Consolido-Polygonetum avicularis u pcelinjoj paši ispitivanog podrucja je zanemarljiv.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd: Društvo za zaštitu bilja Srbijesr
dc.rightsopenAccesssr
dc.sourceZbornik rezimea radova: 14. Simpozijum o zaštiti bilja i 9. kongres o korovima; 2012 Nov 26-30; Zlatibor, Serbiasr
dc.titleApiflora zajednice strnih žita Consolido-Polygonetum avicularis Kojić i sar., 1973. na području južnog Sremasr
dc.typeconferenceObjectsr
dc.rights.licenseARRsr
dc.rights.holder© 2012 Društvo za zaštitu bilja Srbijesr
dc.description.otherZbornik rezimea radova: 14. Simpozijum o zaštiti bilja i 9. kongres o korovima; 2012 Nov 26-30; Zlatibor, Serbia. Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije; 2012. p. 155-6.sr
dc.citation.spage155
dc.citation.epage156
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.identifier.cobiss3447596
dc.identifier.fulltexthttps://radar.ibiss.bg.ac.rs/bitstream/id/15138/bitstream_15138.pdf
dc.citation.rankM64
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_6187


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу