@conference{
author = "Perović, Veljko and Kadović, Ratko and Čakmak, Dragan and Kostić, Olga and Mitrović, Miroslava and Pavlović, Pavle",
year = "2019",
abstract = "УВОД И ЦИЉЕВИ: Деградација земљишта данас представља еколошку претњу
глобалних
размера, при чему процеси дезертификације захватају 40%
површине
планете Земље и присутни су на свим континентима. Дезертификација земљишта представља биофизички процес који има велики утицај на продуктивност и доступност
хране, квалитет и квантитет вода,
биолошку
разноврсност, друштвени
суживот и
генерално квалитет живота. Стога истраживање и решавање овог комплексног
проблема захтевају мултидисциплинаран приступ. Циљ овог рада је процена ризика од дезертификације земљишта на подручју Златиборског округа, анализом биофизичких
индикатора ризика. Анализа се заснива на геопросторном
мапирању
и процени
осетљивости индикатора на деградацију, сублимацијом различитих ГИС техника и
статистичких метода,
кроз методолошки
приступ применом Mediterranean
Desertification and Land Use (MEDALUS) модела.
МАТЕРИJАЛ И МЕТОД: Златиборски округ се налази у југозападном делу Републике Србије. Област се простире на површини од 6.140 km2 што представља 6,9% територије Републике Србије. Анализа осетљивости на деградацију земљишта је извршена на основу четири сета основних индикатора специфичних за ESA (Environmental Sensitive Areas) процедуру: Индекс квалитета климе (CQI), Индекс квалитета земљишта (SQI), Индекс квалитета вегетације (VQI) и Индекс квалитета управљања (MQI), (Kosmas et al., 1999) и петим додатим индикатором који оцењује Индекс социјалног квалитета (SoQI). Индикатори су развијени на основу неколико параметара који детерминишу стање
климе, земљишта, вегетације, управљање земљиштем и социјалног ресурса. За прецизније одређивање кластера који индиректно указују на појединачно порекло анализираних индикатора, коришћена је Principal component analysis (PCA). Резултати ове анализе су додатно анализирани применом вишеструке линеарне регресије (MLRA) и таку су добијени процентуални утицаји фактора на дезиртификацију земљишта.
РЕЗУЛТАТИ И ЗАКЉУЧАК: Резултати укупног индекса деградације добијени применом стандардних и додатних MEDALUS индикатора указали су на хетерогену просторну дистрибуцију истраживаног подручја. Издвојене су критичне области C1, C2 и C3 категорије (у интервалу од 1.38‐1.53). Квантитативно је утврђено да потенцијална подручја склона деградацији земљишта заузимају укупно 47% истраживаног подручја, да прелазна подручја (у интервалу 1.23–1.37) заузимају 32% истраживаног подручја, а 21% чине потецијално‐безбедна подручја. Применом PCA и MLRA, изведене су три компоненте, које објашњавају 98% варијанси. Прва компонента са 85,88% чине VQI и MQI варијансе и указују на антропогени утицај на деградацију земљишта. Друга компонента са 12,10% чине SQI и SoQI варијансе и указује на природно‐антропогени утицај, док трећа компонента са 0,13% укузаје на риродни утицај (CQI). Резултати ових истраживања указују да примена MEDALUS модела, представља корисно средство за креирање могућих праваца одрживог управљања ресурсом земљишта на подручјима осетљивим на процесе деградације., UVOD I CILjEVI: Degradacija zemljišta danas predstavlja ekološku pretnju globalnih razmera, pri čemu procesi dezertifikacije zahvataju 40% površine planete Zemlje i prisutni su na svim kontinentima. Dezertifikacija zemljišta predstavlja biofizički proces koji ima veliki uticaj na produktivnost i dostupnost hrane, kvalitet i kvantitet voda, biološku raznovrsnost, društveni suživot i generalno kvalitet života. Stoga istraživanje i rešavanje ovog kompleksnog problema zahtevaju multidisciplinaran pristup. Cilj ovog rada je procena rizika od dezertifikacije zemljišta na području Zlatiborskog okruga, analizom biofizičkih indikatora rizika. Analiza se zasniva na geoprostornom mapiranju i proceni osetljivosti indikatora na degradaciju, sublimacijom različitih GIS tehnika i statističkih metoda, kroz metodološki pristup primenom Mediterranean Desertification and Land Use (MEDALUS) modela. MATERIJAL I METOD: Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije. Oblast se prostire na površini od 6.140 km2 što predstavlja 6,9% teritorije Republike Srbije. Analiza osetljivosti na degradaciju zemljišta je izvršena na osnovu četiri seta osnovnih indikatora specifičnih za ESA (Environmental Sensitive Areas) proceduru: Indeks kvaliteta klime (CQI), Indeks kvaliteta zemljišta (SQI), Indeks kvaliteta vegetacije (VQI) i Indeks kvaliteta upravljanja (MQI), (Kosmas et al., 1999) i petim dodatim indikatorom koji ocenjuje Indeks socijalnog kvaliteta (SoQI). Indikatori su razvijeni na osnovu nekoliko parametara koji determinišu stanje klime, zemljišta, vegetacije, upravljanje zemljištem i socijalnog resursa. Za preciznije određivanje klastera koji indirektno ukazuju na pojedinačno poreklo analiziranih indikatora, korišćena je Principal component analysis (PCA). Rezultati ove analize su dodatno analizirani primenom višestruke linearne regresije (MLRA) i taku su dobijeni procentualni uticaji faktora na dezirtifikaciju zemljišta. REZULTATI I ZAKLjUČAK: Rezultati ukupnog indeksa degradacije dobijeni primenom standardnih i dodatnih MEDALUS indikatora ukazali su na heterogenu prostornu distribuciju istraživanog područja. Izdvojene su kritične oblasti C1, C2 i C3 kategorije (u intervalu od 1.38‐1.53). Kvantitativno je utvrđeno da potencijalna područja sklona degradaciji zemljišta zauzimaju ukupno 47% istraživanog područja, da prelazna područja (u intervalu 1.23–1.37) zauzimaju 32% istraživanog područja, a 21% čine potecijalno‐bezbedna područja. Primenom PCA i MLRA, izvedene su tri komponente, koje objašnjavaju 98% varijansi. Prva komponenta sa 85,88% čine VQI i MQI varijanse i ukazuju na antropogeni uticaj na degradaciju zemljišta. Druga komponenta sa 12,10% čine SQI i SoQI varijanse i ukazuje na prirodno‐antropogeni uticaj, dok treća komponenta sa 0,13% ukuzaje na rirodni uticaj (CQI). Rezultati ovih istraživanja ukazuju da primena MEDALUS modela, predstavlja korisno sredstvo za kreiranje mogućih pravaca održivog upravljanja resursom zemljišta na područjima osetljivim na procese degradacije.",
publisher = "Belgrade: Serbian Society of Soil Science",
journal = "Knjiga Apstrakata: Simpozijum Srpskog društva za proučavanje zemljišta: Zemljište – osnovno prirodno dobro –ugroženost i opasnosti; 2019 Jun 19–21; Goč, Serbia",
title = "Geoprostorna analiza indikatora rizika od dezertifikacije zemljišta zlatiborskog okruga",
pages = "39",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_5411"
}