@conference{
author = "Jerinić-Prodanović, Dušanka and Milošević, Snežana and Đurić, Marija and Jevremović, Slađana and Subotić, Angelina",
year = "2021",
abstract = "Bactericera trigonica je jedna od malobrojnih štetočina koje se javljaju na gajenim
vrstama iz familije Apiaceae. Godišnje može da razvije i do devet generacija, a prisustvo svih
stadijuma razvića na gajenim biljkama je potvrđeno tokom cele vegetacije. Ishranom imaga i
larve ne dovode do vidljivih simptoma oštećenja na napadnutim biljkama. Ukoliko se jave u
povećanoj brojnosti mogu prouzrokovati sušenje pojedinih delova ili čak celih biljaka. Pored
direktne ishrane na biljkama, B. trigonica je i vektor fastidiozne bakterije Ca. Liberibacter
solanacearum sa zaraženih na zdrave biljke šargarepe i celera. U prirodnim uslovima, kao i pri
uzgoju na poljoprivrednim površinama, biljke su tokom svog životnog ciklusa izložene
promjenjivim uslovima životne sredine koji mogu na različite načine delovati na njihovo
razviće i rastenje. Biotski faktori, poput napada insekata izazivaju promene na svim nivoima
organizacije biljke, od anatomskih i morfoloških osobina do ćelijskog, biohemijskog i
molekularnog nivoa. U eksperiment su bile uključene biljke šargarepe (Daucus carota),
peršuna (Pastinaca sativa) i celera (Apium graveolens), koje smo gajili u saksijama u fitotronu
u kontrolisanim uslovima. U svakoj saksiji se nalazilo po tri biljke. Imaga B. trigonica smo
sakupljali u usevu šargarepe u Futogu, a zatim smo odgajili jednu generaciju na šargarepi u
laboratoriji pri sobnoj temperaturi. Od odgajenih imaga B. trigonica smo formnirali parove po
tri mužjaka i tri ženke, koje smo nanosili na predhodno izolovane biljke sa cilidrima od
markizeta. Ovako izolovane biljke sa nanetim lisnim buvama smo gajili na sobnoj temperaturi.
Radi analize fizioloških i biohemijskih odgovora biljaka, nastalih ishranom imaga i larvi lisne
buve, uzimani su uzorci listova sa svih biljaka. Prvo uzorkovanje je bilo nakon nanošenja
imaga lisne buve, a drugo kada su na biljkama masovno bile larve. Kod biljaka su praćeni
fiziološki parametri (sadržaj fotosintetičkih pigmenata, hlorofila i karotenoida) i biohemijski
parametri (stepen lipidne peroksidacije (MDA), koncetracija vodonik-peroksida (H2O2),
aktivnost oksidativnih enzima, peroksidaza (POX), katalaza (CAT) i super-okisid dismutaza
(SOD)), kao odgovori biljaka na stres indukovan ishranom imaga i larvi lisne buve. Usled
povreda nastalih ishranom lisne buve kod svih eksperimentalnih biljaka, došlo je do
poremećaja homeostaze fotosintetičkih pigmenta. Najveće promene su uočene u sadržaju
karotenoida, koji predstavljaju važnu komponentnu u neenzimskom odgovoru biljaka na
stres. Koncentracija vodonik-peroksida i stepen lipidne peroksidacije, kod peršuna i
šargarepe, koje su inokulirane imagom, se smanjuju, dok kod celera se ispoljava suprotan
efekat. U početnoj fazi ishrane imaga lisne buve inicijalno povećanje reaktivnih formi kiseonika se neutrališe efikasnom enzimskom antioksidativnom zaštitom, što se ogleda u
povećanoj aktivnosti enzima POX, CAT i SOD, naročito kod peršuna.",
publisher = "Belgrade: The Plant Protection Society of Serbia",
journal = "Zbornik rezimea radova: XVI savetovanje o zaštiti bilja; 2021 Feb 22-25; Zlatibor, Serbia",
title = "Fiziološki i biohemijski odgovori šargarepe, peršuna i celera izazvani ishranom mrkvine lisne buve Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera: Psylloidea)",
pages = "57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ibiss_4905"
}